Hitna sjednica o Izvještaju EK-a: Gdje je BiH danas, a gdje je bila prije četiri godine

objavljeno: 24.04.2018. u 07:36

Posljednji Izvještaj Evropske komisije (EK) o BiH šokirao je dio zastupnika u Parlamentu BiH, toliko da su odlučili sazvati hitnu sjednicu kako bi raspravljali o njegovom sadržaju. Zastupnici SDP-a, Nezavisnog bloka, SBB-a, A-SDA i DF-a, njih ukupno deset, predložili su sazivanje sjednice na kojoj će raspravljati o uzrocima negativnih ocjena u Izvještaju, njihov prijedlog je prihvaćen i sjednica je zakazana za danas.

Sazivanje sjednica na ovu temu je pohvalno, s obzirom da bi ista trebala poslužiti za dostavljanje odgovora na pitanja koja se nameću iz posljednjeg Izvještaja, naročito ukoliko podatke usporedimo sa nekim ranijim izvještajima. Kao ključne političke probleme u BiH EK je izdvojila neprovođenje presuda Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, a iznesen je i niz ocjena vezanih za reformske procese i ekonomsku situaciju u našoj zemlji.

- Na usvajanje zakona koji proističu iz Reformske agende, uključujući usvajanje Zakona o akcizama, negativno su utjecale tenzije među vladajućim koalicionim partnerima i opstrukcije opozicionih stranaka na državnom i entitetskim nivoima, što je dovelo do usporavanja reformskog tempa – navodi se u posljednjem izvještaju EK-a.

S tim u vezi će naredna sjednica Zastupničkog parlamenta poslužiti kao odlična prilika da Saša Magazinović, Denis Bećirović, Sadik Ahmetović, Senad Šepić, Jasmin Emrić i Damir Bećirović, šest od deset inicijatora ove sjednice, obrazlože zašto su opstruirali usvajanje seta zakonskih rješenja koje EK izdvaja kao ključne zakone iz Reformske agende. U protivnom bi, logično je, njihov kritički osvrt na uzroke negativnih ocjena u Izvještaju mogao biti ocijenjen kao licemjeran.

Neispunjavanje obaveza

Licemjernim bi se mogli ocijeniti i motivi sazivanja ove sjednice, ukoliko sadržaj posljednjeg Izvještaja, koji je duboko potresao zastupnike navedenih stranaka, usporedimo sa, primjera radi, Izvještajem o napretku BiH za 2014. godinu, kada su kadrovi SDP-a, stranke koja je inicirala održavanje ove sjednice, činili kičmu svih nivoa vlasti u BiH i na koje, očigledno, nemaju posebne zamjerke.

VEZANI TEKST - SDP-ov juriš ka EU: Ocjene "državi za čovjeka" koje smo bili "primorani slušati" dok su nas komšije preticale

U tom se Izvještaju, koji se odnosio na period od oktobra 2013. do septembra 2014. godine, izdvaja "odbijanje BiH da prihvati utvrđenu metodologiju za tehničko prilagođavanje SSP-a" te se konstatira da "sveukupno gledano, nije bilo opipljivog napretka u uspostavljanju funkcionalnih i održivih institucija".

- Nakon nekoliko rundi pregovora, koji su ostali bez rezultata, Komisija je pokrenula spor protiv BiH. Od ključne je važnosti da BiH opet započne konstruktivne razgovore sa EU i pod hitno postigne sporazum o tehničkom prilagođavanju – navodi se u Izvještaju za 2014.

Ovaj savjet EK-a je uvažen, ali tek nekoliko godina kasnije, kada je došlo do promjene vlasti u BiH te je ovaj važan iskorak na evropskom putu konačno ostvaren 2016. godine.

- Uspostavljanje mehanizma koordinacije i cjelodržavne sektorske strategije i dalje su ključni zahtjevi za BiH. Uprkos intenzivnim naporima EU da pomogne u rješavanju pitanja efikasnog mehanizma koordinacije između različitih nivoa vlasti za usklađivanje sa acquisem, dogovor nije postignut – dio je Izvještaja o napretku za 2014. godinu.

Mehanizam koordinacije je konačno dogovoren 2016. godine, tek nakon što su inicijatori naredne sjednice prepustili upravljačke pozicije u institucijama izvršne vlasti.

U posljednjem Izvještaju se, s druge strane, konstatira da je Mehanizam koordinacije u praksi profunkcionirao od juna 2017. godine, što je rezultiralo dostavljanjem Upitnika i kreiranjem odgovora.

- Vijeće ministara BiH je usvojilo državne strategije u oblastima poput okoliša i ruralnog razvoja – navodi se u posljednjem Izvještaju, za razliku od onog iz 2014. godine, kada je neusvajanje bilo koje državne sektorske strategije izdvojeno kao pokazatelj neefikasnosti vlasti.

- Nedostatak dogovora između države i entiteta doveo je do otkazivanja projekata ruralnog razvoja potrebnih za buduće pripreme za IPARD fondove i rezultirao gubitkom značajne pomoći EU-a poljoprivrednicima – stoji u Izvještaju o napretku za 2014. godinu.

U posljednjem mandatu je, s druge strane, usvojena i Okvirna strategija saobraćaja, kao jedna od važnijih državnih strategija. Vrijedi podsjetiti da je u Izvještaju o napretku za 2014. godinu zakonodavni rad Parlamentarne skupštine ocijenjen kao spor i neefikasan te da su usvojena samo četiri nova zakona i 21 izmjena i dopuna, a da je Parlamentarna skupština BiH postigla "vrlo mali napredak na usvajanju zakonodavstva koje se tiče evropskih integracija".

U septembru 2015. godine je BiH skinuta sa sive liste MONEYVAL-a, da bi u februaru ove godine skinuti i sa sive liste FAFT-a, što je istaknuto u posljednjem Izvještaju EK-a. Značajan dio rasprave će vjerovatno biti posvećen ocjeni ispunjavanja ekonomskih kriterija, što je integralni dio izvještaja EK-a.

Ekonomski kriteriji

- Što se tiče ekonomskog razvoja i konkurentnosti, BiH je ostvarila određeni napredak, ali je još uvijek u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije. Postignuta su određena poboljšanja poslovnog okruženja, a finansijski sektor je ojačan – navodi se u posljednjem Izvještaju EK-a.

Ekonomski rast je, konstatira se u Izvještaju, ostao stabilan, ali ispod potencijala zemlje.

- Rast ekonomskog učinka je ostao fleksibilan, rastući za oko 2,5 posto u prosjeku godišnje tokom posljednjih pet godina - navodi se u Izvještaju.

BDP po glavni stanovnika iznosio je oko 32 posto prosjeka EU-a u 2016. godini. Poređenja radi, u Izvještaju o napretku za 2014. godinu se navodi da je BDP po glavi stanovnika ostao na 29 posto prosjeka EU-a u 2013. godini.

U posljednjem Izvještaju se također ističe da je deficit tekućeg računa smanjen sa 5,1 posto BDP-a u 2016. godini na 4,7 posto u septembru 2017. godine, što je posljedica "rapidnog rasta izvoza, nižih cijena uvoza i jačanja turizma".

- Međutim, veći uvoz na osnovu potrošnje zadržao je trgovinski deficit na 23,6 posto BDP-a u septembru 2017. Znatan trgovinski deficit i dalje je uglavnom finansiran prilivom transfera, kao što su doznake. Neto strane direktne investicije su blago porasle i dostigle su 2,2 posto do septembra 2017. Neto devizne rezerve porasle su na oko 32 posto BDP-a – stoji u posljednjem Izvještaju.

Deficit tekućeg računa je, sudeći prema Izvještaju o napretku za 2014. godinu, u tom periodu iznosio 6,1 posto BDP-a. U istom periodu je zabilježen rast trgovinskog deficita, uslijed sporijeg rasta izvoza (jedan posto na godišnjem nivou) i rasta uvoza robe za šest posto.

- Neto priliv direktnih stranih investicija, kojim je finansirana samo trećina deficita tekućeg računa, je nastavio trend opadanja i u 2013. one su iznosile skromnih 1,9 posto BDP-a, uz dodatno smanjenje u prvom kvartalu 2014. godine – navodi se u Izvještaju o napretku za 2014. godinu.

Budžeti su u posljednjem izvještajnom periodu, navodi se, zabilježili suficite na osnovu "stabilnog rasta proizvodnje, ali i mjera za poboljšanje naplate poreza". EK konstatira i da je "stanje sa brojem zaposlenih poboljšano".

- Tokom 2017. godine tržište rada imalo je koristi od stabilnog rasta proizvodnje, aktivnih mjera tržišta rada i koraka za reduciranje sive ekonomije. Zaposlenost je u prosjeku bila viša za 3,1 posto u 2017. godini nego u prethodnoj godini, u poređenju sa povećanjem od 2,1 posto u 2016. godini. Broj registriranih nezaposlenih je opao za 6,9 posto, u poređenju sa padom od 3,9 posto u prethodnoj godini. To podrazumijeva smanjenje radne snage, ali i smanjenje stope registrirane nezaposlenosti na 38,7 posto – navodi se u posljednjem Izvještaju.

Suvišno je podsjećati da su ocjene kretanja broja zaposlenih u odnosu na nezaposlene u izvještajima do 2015. godine bile isključivo negativne.

Usporedni podaci iz izvještaja EK-a

Uzimajući u obzir sve navedeno, bit će zaista zanimljivo koje će argumente inicijatori naredne hitne sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine koristiti kako bi uvjerili svoje kolege, a prije svega javnost, da su izvještaji EK-a u periodu u kojem su kadrovi tih stranaka obnašali najvažnije funkcije bili pozitivniji u odnosu na posljednje te da su ekonomski, socijalni i ostali parametri danas podložniji kritici u odnosu na one do 2015. godine.