INTERVJU – Bakir Izetbegović: SDA "čisti" vlastite redove, Kukić će biti isključen iz stranke

Objavljeno: 21.02.18 u 13:50 Autor: Nedim Pobrić

Turbulentna dešavanja u Bosni i Hercegovini, poput neriješenog Izbornog zakona, pojave paravojnih formacija ili masovnog naoružavanja entitetske policije, teme su razgovora sa članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednikom Stranke demokratske akcije (SDA) Bakirom Izetbegovićem.

Bakir Izetbegović
Bakir Izetbegović

Turbulentna su i dešavanja unutar same SDA. U posljednji mjesec je stranku napustio premijer Kantona Sarajevo, smijenjena je Vlada Tuzlanskog kantona koja ima podršku SDA, a uvedena su povjereništva u nekoliko kantonalnih i općinskih odbora. S tim u vezi, upravo su unutarstranačka pitanja tema sa kojom smo započeli razgovor.

Premijer Kantona Sarajevo je napustio stranku i sa sobom poveo nekoliko izabranih i imenovanih zvaničnika. Koliko su u ovome presudile individualne ambicije, koliko su te ambicije realne i da li su se problemi u Kantonalnom odboru stranke mogli riješiti na drugačiji način?

- Problem sa nezadovoljstvom Dine Konakovića očigledno nije mogao biti riješen na drugi način. Konaković je uporno tražio razloge za nezadovoljstvo i razlaz. Ja sam u posljednjih nekoliko mjeseci obavio niz razgovora sa njim, u kojim sam od njega tražio da dijalogom i kroz organe stranke riješi svoje sukobe sa kantonalnim rukovodstvom SDA, da slučajeve navodne korupcije prijavi kantonalnom tužilaštvu i inspekcijama, onima čiji je to posao, a da se on fokusira na strateške razvojne projekte koji su Sarajevu neophodni. Kanton Sarajevo ima velike probleme, ali i velike potencijale, kao i veliki budžet koji omogućava da se ti problemi riješe. Zaista je iracionalno bilo baviti se banalnim i efemernim stvarima kojima se on bavio. Konaković je imao veliku šansu, propustio ju je vlastitom greškom, i neće je više dobiti.

Mnogo je, čini se, kompleksnija situacija u Tuzlanskom kantonu. Kako komentirate tu situaciju i hoće li Predsjedništvo SDA isključiti Mirsada Kukića iz stranke?

- Hoće. Kukić je očigledno dirigovao dešavanjima u vezi sa smjenom Vlade TK. Vlada koju je predvodio premijer Gutić je zaista napravila dobar posao u prethodne tri godine, i nikakvog razloga za smjenu nije bilo osim još jednog pokazivanja samovolje i moći Mirsada Kukića. Ovo je samo posljednji u nizu poteza kojima je Kukić uklanjao uspješne i cijenjene stranačke kadrove u TK samo zato što ga nisu bespogovorno slušali. On je, sebi svojstvenim nedemokratskim metodama, odstranio i disciplinovao niz cijenjenih stranačkih kadrova, stvorivši privatnu stranačku strukturu otuđenu od SDA i njenih temeljnih ideja, principa i programa. Stoga će proces obnove i rekonstrukcije SDA u TK, reafirmacija uloge i utjecaja čestitih i časnih kadrova i ostvarivanje pune koordinacije SDA TK sa rukovodstvom SDA biti nastavljen i dovršen.

SDA je ostala bez dva kantonalna premijera u nekoliko dana. Postoje tvrdnje da ne upravljate procesima, da SDA "puca po šavovima".

- Vidjet ćemo da li je SDA ostala bez kantonalnih premijera. To nije završena priča. Prilikom smjene vlade na čelu s Begom Gutićem napravljen je niz grubih kršenja Poslovnika Skupštine TK, o kojima će se tražiti izjašnjenje Ustavnog suda Federacije BiH. SDA itekako upravlja procesima, preciznije procesom čišćenja vlastitih redova i uvođenjem reda i discipline pred izbornu utrku. Tempirali smo ove procese upravo za početak 2018. godine, dakle nakon usvajanja budžeta i bitnih zakona poput Zakona o izmjenama Zakona o akcizama u BiH i Zakona o PIO-u, i ništa nas neće pokolebati. Da se plašimo ishoda, ili da nas događaji zatiču, sigurno bismo nakon problema sa Konakovićem odustali od uvođenja povjereništava i sređivanja stanja u Goraždu, Konjicu i Tuzlanskom kantonu. Nismo odustali i nastavit ćemo uklanjati sve koji su nanijeli ili nanose štetu snazi, ugledu i funkcionalnosti stranke.

Podršku smjeni Vlade Tuzlanskog kantona su dali i zastupnici SBB-a, za razliku od Sarajeva gdje podržavaju smjenu premijera zbog koalicijskog sporazuma. Da li u Tuzlanskom kantonu očekuju nešto zauzvrat, možda glasove za SBB-ovog kandidata za Predsjedništvo?

- Ne bih nagađao o razlozima SBB-a. Svaka stranka ima pravo na vlastite političke kalkulacije.

Da li će javnost posljednja događanja u SDA prepoznati kao čišćenje stranke ili bi stranka mogla trpjeti posljedice na izborima?

- Potrudit ćemo se da ih prepozna. Sve zavisi od stranačkih kadrova koji će preuzeti povjereništva, od njihovog ugleda u narodu, rada i posvećenosti.

Hoće li biti uvođenja novih povjereništava, gdje i hoće li se nastaviti proces čišćenja stranke?

- Vjerovatno hoće.

Može li biti većih iznenađenja na listama SDA za predstojeće izbore, u smislu izostavljanja onih koji možda nisu opravdali ranije ukazano povjerenje ili su svoje djelovanje podredili upravo poziciji na narednim listama? Kada će biti poznato ime kandidata SDA za člana Predsjedništva i da li će se Vaše ime naći na nekoj od izbornih lista?

- Buduća struktura SDA-ovih parlamentaraca na svim nivoima mora biti časna, poštena, kompetentna i djelovati u skladu sa principima i programom SDA. Ja sam stranku naslijedio od rahmetli Tihića u toku predizborne kampanje 2014. godine i svima sam pružio šansu, pokušao strpljivim radom i dijalogom sačuvati svakog parlamentarca, i one koji to nisu zasluživali. Bilo je, kako neki kažu, "previše demokratije u SDA". To vrijeme je iza nas. U međuvremenu sam izvršio temeljitu analizu kadrovske strukture SDA, i znam vrlo dobro gdje su jaka, a gdje slaba mjesta, i ubuduće će biti više rada i discipline. Ja neću biti na listama SDA, ali ću biti itekako aktivan u predizbornoj kampanji. Ime kandidata za člana Predsjedništva će biti određeno do kraja aprila, a najkasnije na obilježavanju dana SDA 26. maja 2018. godine.

Vjerujete li da će se do maja pronaći rješenje za izmjene izbornog zakona i šta ukoliko se ne pronađe i uđemo u izborni proces sa postojećim zakonskim rješenjem?

- Nadam se da se ipak nećemo dovesti u tu situaciju i da će sve parlamentarne političke stranke dogovoriti rješenje. Očekujem snažniju medijaciju međunarodne zajednice, jer odluka Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić se odnosi na ustavno rješenje koje je visoki predstavnik svojedobno nametnuo, uz ostalo, smanjujući broj delegata iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda sa 30 na 17.

Šta je pozadina optužbi Dragana Čovića o stvaranju "islamske države", koje on sad pokušava relativizirati? Strategija da se diskreditiraju Bošnjaci kao politički faktor zarad ostvarenja svojih političkih ciljeva ili nešto drugo?

- Kolega Čović je govorio o stvaranju "islamske države" u BiH, i govorio je to pred predsjednikom EPP-a Josephom Daulom. Nakon te tvrdnje ja sam kazao da ću napustiti sastanak ako se nastavi sa takvim drskim besmislicama. Cilj stavljanja takvih hipoteka na vrat Bošnjaka je pokušaj izjednačavanja strana, relativiziranja presude Prliću i ostalima za udruženi zločinački poduhvat.

Svesrdnu podršku u stigmatiziranju Bošnjaka pružaju i hrvatski zvaničnici i mediji. Može li se u takvim okolnostima govoriti o dobrosusjedskim odnosima, naročito ukoliko u obzir uzmemo i neriješena pitanja sa Hrvatskom poput pristupa otvorenom moru, odlaganju nuklearnog otpada ili eksploatiranju hidropotencijala?

- Ako Hrvatska nastavi sa ignorisanjem interesa, stavova i prava Bosne i Hercegovine, ti odnosi, koji su još dobrosusjedski, neizbježno će se pogoršavati. Mnogo toga smo godinama gurali pod tepih, i krajnje je vrijeme da se iskreno pristupi rješavanju decenijama starih otvorenih pitanja. Na to nas obavezuje i nedavno usvojena Nova strategija EU-a. I nas i Hrvatsku.

Isti ti mediji Vas optužuju za, kako to interpretiraju, pozivanje na rat i nove sukobe te Vas povezuju sa nepostojećim paravojnim formacijama. Kako komentirate takve optužbe?

- Rade to i hrvatska i srpska strana. Hrvatskoj je cilj novi izborni zakon, srpskoj nešto opasnije od tog – izgovor za vlastitu radikalizaciju, za stvaranje vlastitih paravojnih jedinica, za tvrdnje o "nemogućem životu sa Bošnjacima" i potrebi za "izlazak iz propale zajednice koja se radikalizira" i tako dalje. Sve što oni rade, i planiraju da rade, imputirat će nama.

Koje argumente nudi Dragan Čović kada odbija dati saglasnost za potpisivanje ugovora države sa Islamskom zajednicom u BiH, što je postalo, kako on sam kaže, pitanje političkih odnosa u BiH?

- To je jedna od izjava koje nisu trebale Draganu Čoviću – prava Islamske vjerske zajednice, jedine koja nema ugovor sa državom BiH, povezivati sa političkim odnosima, trgovinama, uvjetovanjima?! Čović je otkrio šta je pravi razlog oduzimanja prava Islamskoj zajednici, dakle direktna politička trgovina. Sad vjerovatno slijedi okretanje priče od ovog pravog razloga u drugom smjeru, ulazak u detalje, dovest će se u pitanje elementi ugovora koji se odnose specifično na muslimane i kojih nema kod drugih vjerskih zajednica – džuma, vakufi, hidžab…

Trebaju li građani BiH biti zabrinuti zbog masovnog naoružavanja policije u entitetu Republika Srpska i kome aktuelna vlast u tom entitetu šalje poruku, Federaciji BiH ili opoziciji na entitetskom nivou?

- Naravno da ima mjesta za brigu. Nisu nabavili 2.500 kompleta školskog pribora. Nabavili su deseterostruko više pušaka od realnih potreba policije RS-a. Uznemirujuća je to poruka za sve normalne i dobronamjerne ljude u BiH.

Da li će, kada i kako prestati uporne provokacije i destabilizacije koje proizvodi Milorad Dodik? Može li nas njegova politika ponovo odvesti u sukobe?

- Ne smijemo nasjesti na provokacije, pristati da budemo uvučeni u destabilizaciju i konflikte. Naš odgovor će biti ubrzanje integracijskih procesa koji vode u članstvo BiH u EU i NATO, snažna saradnja i držanje fokusa ovih asocijacija na Balkanu i BiH. Dodik će postupno smoriti i sebe i vlastite pristaše. Teret koji nosi ekonomija Republike Srpske se povećava, to je zaduženost koja je po glavi stanovnika trostruko veća nego u Federaciji BiH, i to je broj penzionera koji raste. U isto vrijeme se smanjuje broj mladih ljudi koji nose taj teret, koji rade u realnom sektoru, vraćaju dugove i izdržavaju sve ostale kategorije društva i stanovništva. Intenziviranje krize intenzivira i proces odlaska mladih ljudi. Zamorit će se Dodikova politika konflikta, izgubit će potisak i stati. I bit će to u dogledno vrijeme.