INTERVJU- Mato Jozić, federalni ministar pravde: Želimo stvoriti uvjete u kojima će stečaj predstavljati lijek

Objavljeno: 20.12.17 u 21:54 Autor: Elma Duvnjak - Šalaka

Mato Jozić, federalni ministar pravde u intervjuu za Faktor je govorio o prednostima novog zakona o stečaju u odnosu na postojeći naglasivši da je glavni cilj novih zakonskih rješenja pomoć posrnulim preduzećima uz mogućnost pokretanja predstečajnog postupka.

Jozić: Najveća prenapučenost je u pritvorskoj jedinici KPZ Sarajevo
Jozić: Najveća prenapučenost je u pritvorskoj jedinici KPZ Sarajevo

Te da je jasno propisano da se potraživanja radnika u prvom isplatnom redu namiruju za posljednjih 12 mjeseci. Komentirajući prekomjernost trajanja sudskih postupaka Jozić je naglasio da je to prepoznato kao ozbiljan nedostatak u funkcioniranju pravosuđa. Govoreći o stanju u zatvorima objašnjava da sada nema prenapučenosti, izuzev u pritvorskoj jedinici KPZ Sarajevo gdje boravi više pritvorenika nego što je predviđeno po kvadraturi.

Još uvijek nije donesen novi Zakon o stečaju. U više navrata ste naglasili da ovaj zakon u ogromnoj mjeri štiti prava radnika, pa da nam kažete koje su njegove prednosti u odnosu na postojeći zakon?

-Jedna od osnovnih novina koju predviđa jeste uvođenje predstečajnog postupka. Novim zakonskim rješenjima žele se stvoriti uvjeti kojim bi stečaj predstavljao lijek za oživljavanje poslovnih subjekata koji imaju strukturne probleme koje ne mogu sami da riješe, a imaju radni ili bilo koji drugi kapacitet koji ih može pokrenuti. Dakle, osnovni cilj ovakvog zakonskog rješenja jeste upravo pomoć posrnulim poslovnim subjektima jer se zakonom predviđa mogućnost pokretanja predstečajnog postupka u momentu ako sud utvrdi postojanje prijeteće platežne nesposobnosti.

Kada postoji prijeteća platežna nesposobnost?

-Ona postoji ako dužnik prema planu dospijeća novčanih obaveza neće biti u stanju da izmiri preuzete obaveze plaćanja po dospijeću u narednih 12 mjeseci i ako dužnik kasni sa izmirenjem preuzetih novčanih obaveza do 60 dana. Shodno navedenom, adekvatnim i na vrijeme preduzetim mjerama pokušat će se otkloniti poteškoće koje su nastupile u poslovanju poslovnog subjekta, kako bi nastavio sa radom i sačuvala radna mjesta.Svakako treba naglasiti da je i pored ovih zakonskih odredbi, znatno urađeno i na poboljšanju zakonskog teksta u dijelu samog provođenja stečajnog postupka, te reorganizacije stečajnog dužnika kroz sam stečajni postupak. Time se afirmira potreba za iznalaženjem rješenja za očuvanje poslovnih subjekata, jer stečaj kao pojam je pogrešno shvaćen i u većini slučajeva se prezentira kao kraj poslovanje poslovnog subjekta, što nije tačno.

Na koji način novi zakon o stečaju štiti radnike?

-U odnosu na položaj radnika jasno je propisano da se potraživanja radnika u prvom isplatnom redu namiruju za posljednjih 12 mjeseci do dana otvaranja stečajnog postupka, u ukupnom bruto iznosu. Otpremnine do iznosa propisanog zakonom, odnosno kolektivnim ugovorom, kao i radnici koji ostvaruju pravo na naknadu štete za ozljede na radu ili profesionalne bolesti i članovi obitelji poginulog radnika na radu, koja se isplaćuje u punom iznosu, dok se za ostala potraživanja namiruju u općem isplatnom redu. Dakle, potraživanja radnika nisu ograničena niti vremenski, niti visinom potraživanja. Od prava na namirenje u prvom isplatnom redu izuzeti su članovi uprave društva, članovi nadzornog odbora i odbora za reviziju, zbog činjenice da su njihova potraživanja daleko veća od potraživanja radnika, a upravljanje ovih organa poslovnim subjektom doprinijelo je otvaranju stečajnog postupka. Također, treba naglasiti da se s obzirom na tačno precizirane rokove za pokretanje predstečajnog, odnosno, stečajnog postupka, te tačno utvrđene obaveze i propisivanjem kazni ukoliko se tako ne postupi, u budućnosti ne bi moglo očekivati da radnici imaju neisplaćena potraživanja veća od posljednjih 12 mjeseci.

Ustavni sud BiH je konstatirao da je prekomjerno trajanje sudskih postupaka posljedica sistemskih nedostataka u organizaciji pravosuđa.Kako se po vašem mišljenju mogu ubrzati sudski procesi?

-Prekomjerno trajanje sudskih postupaka prepoznato je kao ozbiljan nedostatak u funkcioniranju pravosuđa, koji se mora sistemski riješiti. Ovo Ministarstvo će u narednom periodu poduzeti aktivnosti u cilju otklanjanja ovog nedostatka u što većoj mjeri. Međutim treba imati u vidu da te aktivnosti ne podrazumijevaju samo normativne aktivnosti koje se odnose na nadležnost ovog Ministarstva. Naime, radi se o sistemskom pristupu u koji moraju biti uključeni svi relevanti subjekti od samih sudova, zatim nadležnih kantonalnih ministarstva pravde do Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Zajedničkim aktivnostima će se nastojati otkloniti ovaj nedostatak, odnosno tačno precizirati jasna normativna aktivnost
ovog Ministarstva.

Da li još uvijek u Federaciji BiH imamo situaciju prenatrpanosti zatvora i ako da, koliko osoba trenutno čeka na služenje zatvorske kazne jer nema “slobodnog mjesta”?

-Kazneno-popravni zavodi u Federaciji BiH trenutno nisu pretrpani. Najveća prenapučenost je u pritvorskoj jedinici KPZ Sarajevo gdje boravi više pritvorenika nego što je predviđeno po kvadraturi (četiri metra kvadratna po osobi). Ovaj problem je riješen proširenjem pritvorske jedinice u KPZ ZT Zenica, gdje će se povećati pritvorski kapaciteti sa 42 na 99 mjesta. Zvaničan kapacitet kazneno-popravnih zavoda u Federaciji BiH je predviđen za 1.996 osoba. Krajem novembra 2017. godine na osnovu mjesečnog izvještaja kapaciteti zavoda su popunjeni sa 1.750 osoba, od čega je 1.415 osuđenih i 335 pritvorenih osoba. Kaznu kućnog zatvora sa elektronskim nadzorom izdržava ukupno 217 osuđenih osoba, tako da je ukupan broj svih osuđenih osoba, pritvorenika i osoba pod kućnim zatvorom sa elektronskim nadzorom iznosio 1.967. Prema podacima općinskih sudova u Federaciji BiH, na dan 31.12.2016.godine na „čekanjima“ smo imali 58 osuđenih osoba.

Koliko košta dan proveden u zatvoru, i koliko su česti slučajevi da osobe osuđene na novčane kazne iste ne mogu platiti pa se odlučuju na ležanje u zatvoru?

-Jedan dan boravka u zatvoru košta 60 KM. U odnosu na broj osuđenih osoba u zatvorima relativno je mali broj osuđenika koji ne mogu platiti novčanu kaznu zbog čega im se ista pretvara u zatvorsku kaznu.