Ministarstvo Edite Đapo ne reagira: Hoće li lukavački GIKIL postati novi Bhopal?

objavljeno: 08.08.2018. u 16:15

Nakon posljednje havarije u lukavačkom GIKIL-u, tri povrijeđena radnika i velike štete po okolinu, počela su stizati upozorenja da ova kompanija od Lukavca može napraviti evropski Bhopal. Glavni kantonalni tužilac Tomislav Ljubić rekao je da u GIKIL-u ima postrojenja koja su atomska bomba, a vještak i profesor Tehnološkog fakulteta u Tuzli Abdel Đozić naglasio je da incident u GIKIL-u sigurno nije posljednji.

Za one koji ne znaju, indijski grad Bhopal 1984. godine, bio je poprište najveće industrijske katastrofe zabilježene u svijetu. Iz fabrike pesticida iscurio je smrtonosni gas metil izocijanat, posljedice katastrofe osjetilo je pola miliona ljudi, na mjestu je stradalo 2.259. Kasnije procjene govore o još osam hiljada smrtnih slučajeva u naredne dvije sedmice te još 8.000 umrlih od bolesti povezanih sa smrtonosnim gasom.

Izvor zagađenja i sanacija

GIKIL-om upravljaju Indijci, koji su 2003. godine s Vladom TK potpisali ugovor i dobili upravljačka prava, ali obaveze iz ugovora do danas nisu ispunili. Ovoj kompaniji okolišnu dozvolu izdaje Federalno ministarstvo okoliša i turizma, a inspekcijski nadzor vrši Federalna uprava za inspekcijske poslove. Vlada TK u Nadzornom odboru GIKIL-a ima dva, od ukupno pet članova, kao i zamjenika direktora.

Iz izvora bliskih nadležnim inspekcijskim službama saznajemo da je štetne materije, prije svega amonijačna voda i katran, više ne istječu u rijeku Spreču, ali da posljedice eksplozije po okolinu još uvijek nisu otklonjene.

Kantonalni ministar prostornog uređenja i zaštite okolice TK Admir Huskanović je na godišnjem odmoru i nije dostupan za komentar u vezi problema u GIKIL-u.

- Mi imamo u planu projekte sanacije zemljišta, koje se oko GIKIL-a zagađuje zadnjih 50 godina. Javili smo se Fondu za zašitu okoliša FBiH i u pregovorima smo s Razvojnom agencijom Slovenije. Riječ je o milionskim iznosima, a planirano je da izvršimo bioremedijaciju. Zemljište se pokupi, apliciraju se određene bakterije koje nisu štetne po ljude i onda se to zemljište vraća ili negdje odlaže. Takvo postrojenje postoji i na području TK - kaže pomoćnik ministra za zaštitu okolice TK Goran Mišić i dodaje da Fond za zaštitu okoliša preko kantonalnog ministarstva do sada nije realizirao nikakve projekte u vezi GIKIL-a.

On navodi da je svjestan da je to otklanjanje posljedica te dodaje da na uzroke Ministarstvo okolice TK ne može previše utjecati.

- Mi ne vršimo nadzor niti smo GIKIL-u izdali neke dozvole. Druga je stvar pitanje vlasništva, ali ovo ministarstvo tu nema nadležnosti - dodao je Mišić.

Kada je u pitanju upravljanje GIKIL-om nadležna je Vlada TK, koja se još uvijek nije zvanično oglasila nakon incidenta u GIKIL-u.

Upravljanje kompanijom

- Dok sam bio premijer Vlada TK je vršila stalno pritisak na Federalno ministarstvo okoliša i inspekcije u vezi GIKIL-a. Pokretali smo i tužbe, pokrenuli pitanje ugovora o osnivanju zajedničke kompanije. Kada je početkom 2017. godine istekla okolišna dozvola za GIKIL imali smo sastanak u Vladi FBiH. Tu je bio premijer Novalić, ministrica Đapo, načelnik Lukavca Delić i dogovoren je red radnji da bi dobili novu okolišnu dozvolu. Od tada do danas ništa nije urađeno - priča bivši premijer TK Bego Gutić.

Problemi u GIKIL-u su nastali 2003. godine, kada je Vlada TK, u ime državne kompanije KHK, potpisala ugovor o strateškom partnerstvu sa indijskim GSHL-om i dala mu na upravljanje svoj udio od 67 posto u kompaniji GIKIL, koji je stvoren kao zajednička kompanije KHK i GSHL-a. GSHL je time dobio većinska upravljačka prava, iako ona nikad nisu bila srazmjerna vrijednosti kapitala koji je GSHL imao u GIKIL-u. Da bi dostigao taj nivo kapitala koji bi mu garantovao većinska upravljačka prava, a koji je, prema ugovoru, bio obavezan dostići, GSHL je u GIKIL trebao uložiti 46 miliona KM, što sa kamatama danas dostiže 100 miliona KM. Do danas, GSHL nije uplatio obavezni iznos.

Gutićeva Vlada TK zbog toga je pokrenula i pitanje arbitraže pred sudom u Beču u vezi vlasništva nad GIKIL-om i upravljačkim pravima.

- Aktuelna Vlada TK obustavila je plaćanje troškova arbitražnog postupka u Beču. Mi smo za to obezbijedili pola miliona maraka u budžetu za ovu godinu, ali sadašnja Vlada je to odbila da plati i postupak je sada obustavljen. Time su doveli u pitanje utvrđivanje vlasništva nad imovinom, a mi i dalje tvrdimo da je vlasnik GIKIL-a Vlada TK, jer indijski partner nije uložio 46 miliona. Pravili smo neke analize koje su pokazale da nije uloženo ni 15 miliona - pojašnjava Gutić.

GIKIL i dalje radi jer o njihovom zahtjevu za izdavanjem okolišne dozvole još uvijek nije odlučeno. To pitanje je isključivo u nadležnosti Federalnog ministarstva okoliša i turizma, koje je formiralo stručnu komisiju, a ona je u dva navrata dala mišljenje kojim se GIKIL-u odbija dozvola. Ipak, konačne odluke Ministarstva nema.

Odgovori iz GIKIL-a

- GIKIL je podnio zahtjev za obnavljanje okolinske dozvole u novembru 2016., jer je prethodna dozvola isticala 24. januara 2017.godine. Kada je u pitanju sav period nakon podnošenja zahtjeva, ono što je važno u ovom momentu jeste da je Ministarstvo formiralo komisiju za ocjenu zahtjeva, sa kojom smo imali korisne sastanke nekoliko puta te da je proces izdavanja u proceduri. Istina je da je prošlo više od godinu dana. Međutim, ni u ovom momentu GIKIL nema zvaničnu informaciju od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma o statusu vezano za izdavanje, odnosno obnavljanje te dozvole. S druge strane, GIKIL kontinuirano vrši aktivnosti koje su definisane našim planom, ali i zahtjevom za okolinsku dozvolu za 2018.godinu. Projekti se rade paralelno - odgovorili su iz GIKIL-a na upit Faktora o okolinskoj dozvoli.

IZ GIKIL-a su također saopćili da užurbano rade na otklanjanju posljedica nesreće te su potvrdili informaciju da više nema curenja iz kanalizacionih otvora GIKIL-a.

- Radimo sve što se može kako bi se proizvodno-procesni parametri doveli u normalu, dok je sigurnost postrojenja, ali i sama zaštita na radu izdignuta na još veći nivo, iako je u industriji kakva je naša uvijek i bila prioritet. Nakon toga slijede dalje aktivnosti po pitanju zaštite okoliša, a jedna od njih je i apliciranje prema Federalnom fondu, kao i drugim fondovima, prema kojem ćemo, nadamo se, moći ispuniti neophodne zahtjeve. Prema Fondu za zaštitu okoliša aplicirali smo nekoliko puta, sa konkretnim projektima. Do sada nismo imali pozitivan odgovor, dok s druge strane svoje obaveze prema državi, naravno i kada su u pitanju naknade te vrste, nastojimo izvršavati i izvršavamo na vrijeme - rekli su iz GIKIL-a na pitanja o saradnji sa Fondom za zaštitu okoliša.

Upite u vezi okolišne dozvole i uticaja GIKIL-a na okolinu, poslali smo Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, Fondu za zaštitu okoliša FBiH, ali do isteka radnog vremena odgovore nismo dobili.