Riječ je o istraživanju provedenom u SAD-u nad nekoliko hiljada ljudi. Istraživanje je pokazalo i to da na preranu smrt utječe čak i rasističko okruženje, prenio je New Scientist komentar voditeljice istraživanja Eli Puterman sa Univerziteta u Britanskoj Kolumbiji u Kanadi.
Ona kaže da biološki faktori imaju veliki utjecaj na naše zdravlje, ali nebiološki čimbenici, a to su naše ponašanje i okolnosti u kojima živimo, također imaju utjecaj. Kako bi otkrili razmjere utjecaja tih faktora, Puterman i njegovi kolege obradili su podatke 13.611 Amerikanaca, u dobi između 52 i 104 godine, koji su ispunili detaljne upitnike o sebi.
Ispitanici su odgovarali na pitanja o 57 društvenih i bihevioralnih faktora koji bi mogli utjecati na njihovo zdravlje. Nakon šest godina, istraživači su detaljno analizirali zdravstveno stanje ispitanika, pa i je li ko od njih u međuvremenu umro, sve kako bi procijenili povećava li možda neki od pobrojanih faktora rizik od smrti.
Loši odnosi
- Iznenađujuće, izgleda da je zdravo ponašanje bitnije od svega - kaže Puterman.
Dalje, osobe koje su tokom tog razdoblja prošle kroz razvod, imale su 45 posto veću vjerovatnoću da će umrijeti.
- Bilo je iznenađujuće vidjeti tako snažan utjecaj razvoda na povećanje smrtnosti. Na kraju krajeva, loši odnosi u kojima živimo imaju veliki utjecaj na kvalitetu našeg života, tako i na naše zdravlje, a razvod je vjerovatno posljedica godina negativnih iskustava sa supružnikom - kaže Puterman.
Financijski problemi također su jedan od izrazitih rizika. Kod onih koji su imali financijske poteškoće, kao i kod onih koji su neko vrijeme bili nezaposleni, smrtnost je bila vjerovatnija za 32 posto. A ljudi koji su koristili bonove za hranu, imali su 28 posto veću vjerovatnoću da će umrijeti tokom šest godina.
Ako se uzme u obzir činjenica da nedostatak tjelesnih aktivnosti rizik od prerane smrti povećava za 15 posto, sve ovo znači da navedeni faktori imaju još i gori utjecaj na naše zdravlje i na rizik od prerane smrti.
Socijalna iskustva
Ovakvi rezultati se podudaraju s prethodnim istraživanjima, kaže Jane Falkingham sa Univerziteta u Southamptonu u Velikoj Britaniji. Ljudi koji žive u nekvalitetnim stanovima, zbog toga mogu imati problema sa zdravljem, dok se kod onih s nižim primanjima može očekivati da si teže ili vrlo teško mogu priuštiti kvalitetnu hranu.
- Biologija ne određuje sve - kaže ona te dodaje da vas genetika može predisponirati za nešto, ali su zapravo socijalni i ekološki uvjeti i okruženje oni faktori koji utječu na vaše zdravlje, možda čak i više od biološke predisponiranosti.
Među 20 najpogubnijih čimbenika povećanja smrtnosti ubraja se i diskriminacija po bilo kojoj osnovi. Puterman i njegovi kolege otkrili su da je kod američkih crnaca vjerovatnoća da će umrijeti tokom šest godina bila veća čak za 22 posto nego kod bijelaca.
- Afroamerikanci u SAD-u imaju većih financijskih problema i češće su diskriminirani - kaže Puterman.
Hronični stres uzrokovan takvim životom, može utjecati na zdravo funkcioniranje imunološkog sustava, srca i probavnog sustava, kao i na mentalno zdravlje.
- Utjecaj etničke pripadnosti mogao bi biti veći - dodaje Puterman. Pojedinci na koje su faktori koji povećavaju smrtnost posebno utjecali, možda su umrli još i prije navršene dobi ispitanika u istraživanju, kaže on.
- Neke etničke manjine u Velikoj Britaniji dijelom su lošijeg zdravlja zbog češćeg siromaštva. Na kraju krajeva, loši odnosi u kojima živimo imaju veliki utjecaj na kvalitetu našeg života, tako i na naše zdravlje, a razvod je vjerojatno posljedica godina negativnih iskustava sa supružnikom. A to onda može ukazivati još samo na rasizam - kaže Falkingham.