Samo kod nas - Mundijal na BHT-ov način: "Sve za Srbiju" i "naša" reprezentacija Hrvatske

Objavljeno: 03.07.18 u 14:17 Autor: A. Šarenkapa

Od kada je počelo Svjetsko fudbalsko prvenstvo u Rusiji, na Javnom servisu BiH gledaoci mogu vidjeti i reklame kojima se veliča nama susjedna Srbija. Posebno dominiraju reklame za piva Jelen i Lav.

Jedan od slogana, kojeg svakodnevno možemo čuti u ovim reklamama je: "Sve što možeš za Srbiju".

Dio reklame za Jelen pivo koja se emituje na BHT-u

Slične reklame mogli smo gledati na javnim emiterima i prilikom ranijih svjetskih i evropskih fudbalskih prvenstava, olimpijskih igara i slično. Pri tome, nije se na našim javnim emiterima veličala samo Srbija, nego u ranijim slučajevima bila je to i Hrvatska, u zavisnosti od proizvođača koji se oglašava.

(Ne)prilagođavanje tržištu

- Svako treba preuzeti odgovornost za sadržaj koji se oglašava, a Javni servis bi trebao prije emitiranja zatražiti mišljenje nadležnih institucija ukoliko nije siguran da li je određeni oglas u skladu sa zakonskim propisima ili ne. Sa aspekta komunikacija i advertisinga, oglašivač je taj koji preuzima odgovornost za uspjeh njegove kampanje. Ukoliko sami odlučite da se umjesto cijelom tržištu obraćate jednom njegovom manjem dijelu, odgovornost za (ne)uspjeh takve kampanje sami ćete snositi. Čak i kada sa tom pretpostavkom nemate kao oglašivač neki osobit problem, jer ćete više od pola investicije baciti u vodu što sugerira da imate para za bacanje, morali biste, to je nekako dio kućnog odgoja, a kamoli profesionalne etike, uvažiti tržište kojem prodajete vaš proizvod, i neke njegove osobenosti, kao što su opći životni stavovi potrošača, njihov jezik, kulturu, itd. U protivnom, vi pokazujete koliko vam je zapravo malo stalo do tog tržišta, i njegovih potrošača u cjelini i pojedinačno – kazao nam je stručnjak za strateško komuniciranje Adis Hasaković, komentarišući poruke koje se emituju na bh. javnim emiterima, a u kojima se ističu druge države i njihovi simboli.

 

Adis Hasaković

Nerijetko se dešava da jedan oglašivač, kako bi pojeftinio proizvodnju reklama, isti marketinški spot emituje u više država. Tako se dešava da u BiH možemo pogledati reklame koje su više nego očigledno namijenjene tržištima drugih zemalja iz okruženja, Hrvatske, Srbije, Crne Gore ili Slovenije.

- Mislim da takvo prilagođavanje nije zakonska obaveza u BiH s obzirom na neke posebnosti i odredbe našeg Ustava. Ali to je prema mom mišljenju manje važno pitanje, nego li pitanje uvažavanja tržišta. Ko god smatra da ne treba prilagođavati njegove reklamne poruke na tržištu BiH, on i sam šalje poruku da naše tržište smatra podijeljenim, i da se pri tome obraća samo jednom dijelu tog tržišta. Sve naravno ima, prema mom mišljenju, ne samo ekonomske konotacije, već i socijalne i političke. Takvim ponašanjem vi zapravo kao oglašivač, ali i medij koji to podržava, podupirete dezintegraciju, ne uvažavate kulturno-historijske vrijednosti ove zemlje i naše jedinstvo u različitosti na koje smo kao građani ove zemlje svi zajedno veoma ponosni – istakao je Hasaković.

Zakon o oglašavanju

Interesovalo nas je da li je emitovanje ovakvih reklama, posebno onih u kojima se veličaju druge države i ističu njihovi simboli, uopće u skladu sa zakonima i propisima iz oblasti emitovanja TV programa. Također, interesovalo nas je da li postoji zakonska obaveza za oglašivače da svoje reklame prilagode tržištu BiH. Tim povodom kontaktirali smo Regulatornu agenciju za komunikacije BiH u čijoj je nadležnosti da prati sadržaje koji se emituju putem elektrosnkih medija, te da, između ostalog, sankcioniše medije koji emituju taj sadržaj.

- Postavljena pitanja nisu u nadležnosti Agencije. Ono što mi regulišemo sadržano je u Kodeksu o komercijalnim komunikacijama - kazala nam je portparol Regulatorne agencije za komunikacije BiH Amela Odobašić.

Svi koji pročitaju ovaj kodeks vidjet će da su njime regulisana brojna pitanja iz oblasti oglašavanja, ali nigdje u cijelom dokumentu niti jednom riječju nisu decidno spomenuti ovakvi primjeri.

Kako smo uspjeli saznati, na insistiranje EU-a u BiH je počela izrada nacrta zakona o oglašavanju. Međutim, bar za sada, čak ni eksperti koji rade na pripremi ovog zakona nisu se uopće doticali ovakvih pitanja.

Simboli drugih država na HRT-u - ni pod razno

Za razliku od BiH u Hrvatskoj je, recimo, ovo pitanje veoma decidno riješeno. Kako su nam rekli iz Hrvatske radio-televizije (HRT), isticanje državnih simbola, poput zastave i slično mogu emitovati u programima poput dokumentarnih filmova, koji govore o drugim državama.

- U vezi sa bilo kakvim političkim konotacijama u propagandnim porukama koje bi mogle asocirati na reklamiranje određene politike, političke stranke, vjerskih zajednica itd., napominjemo kako takve reklame ne bismo objavili jer nam to brani Zakon o Hrvatskoj radio-televiziji koji navodi u svojim općim odredbama zabranu emitiranja propagandnih poruka političkih stranaka, vjerskih zajednica i sindikata. Ta zabrana se ne primjenjuje u razdoblju izborne kampanje, a to je uređeno posebnim pravilima. Nemoguće je zamisliti da bi HRT emitirala bilo kakve propagandne poruke koje bi trebale služiti "veličanju simbola druge države". To je protivno odredbama zakona i ugovoru kojim se regulira rad javnog servisa, odnosno HRT-a - navodi se u odgovoru HRT-a na Faktorovo pitanje da li bi emitovali reklame sa sloganom poput onog kojeg možemo vidjeti na BHT-u - "Sve za Srbiju".

Također ističu kako oglašivači moraju prilagoditi svoje reklame tržištu Hrvatske, bez obzira na to u kojoj su državi snimane, ako žele da se njihova propagandna poruka emituje na HRT-u. Posebno su istakli obavezu poštivanja hrvatskog jezika.

- Što se tiče hrvatskog jezika, on se posebno štiti te mu se polaže posebna pažnja. Tako Zakon o Hrvatskoj radio-televiziji u svojim programskim načelima u članu 8. Zakona o Hrvatskoj radio-televiziji navodi posebne odredbe o očuvanju hrvatskog jezika i hrvatskog jezičnog standarda - ističu na HRT-u.

Na kraju dodaju i kako, prema Zakonu o HRT-u, "javni servis ne smije reklamirati proizvode sumnjive kvalitete i efikasnosti te na taj način obmanjivati javnost dok sam komercijalni program ne smije ni u jednom trenutku te ni na koji način utjecati na neovisnost HRT-a u uređivanju pojedinih javnih sadržaja ili programa u cjelini".

I dok HRT, što zbog važećih zakona, ali i svojih internih pravila, čini sve kako bi promovisao i očuvao kulturu i tradiciju te države, za to vrijeme na BHT-u ne samo da gledamo reklame koje veličaju Srbiju, nego su gledaoci prinuđeni slušati komentatore koji proživljavaju delirij kada komentiraju utakmice hrvatske reprezentacije. Malo objektivnosti ne bi im škodilo. Bez obzira na lične emocije, ipak moraju biti svjesni da ne rade na javnom servisu Hrvatske, nego BiH. Za to vrijeme utakmice košarkaške, ali i drugih reprezentativnih selekcija BiH gledaoci mogu pratiti na OBN-u, Sport klubu, Areni...

Tokom posljednje utakmice Svjetskog prvenstva reprezentacije Hrvatske kada su igrali sa reprezentacijom Danske, na više nego očitu pristrasnost i navijački stav komentatora BHT-a pažnju su skrenuli i brojni korisnici društvenih mreža, a naročito Twittera. BHT je i za to našao "rješenje" - blokirao je tviteraše.