Spomen-ploča je otkrivena pored Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, a tom prilikom odata je počast onima koji su spasili živote doniranjem organa.

- Ovo je minimalno što možemo da učinimo prema tim plemenitim ljudima koji su omogućili da naši pacijenti dobiju drugi, kvalitetniji i bolji život - izjavila je Halima Resić, predsjednica Donorske mreže Bosne i Hercegovine.

Istakla je da su građani Bosne i Hercegovine svjesni važnosti doniranja organa u onoj mjeri koliko udruženja i mediji to promovišu.

- Nažalost, institucije, osim federalnog Ministarstva zdravstva, još uvijek ne prepoznaju problem donorstva i ne podržavaju te aktivnosti. Da sve institucije, koje bi trebale, to podržavaju imali bismo izuzetno kvalitetne kampanje - rekla je Resić.

Dodala je da Bosna i Hercegovina ima kadar, dobre nefrologe, urologe i anesteziologe, ali je neophotno da na tome svi zajednički rade.

- BiH se ne može uporediti s evropskim državama, jer oni urade po 40.000 transplatacija. Čim im padne stopa donorstva oni kreću u kvalitetne kampanje koje su finansijski podržane. Mi, nažalost, ovdje to ne radimo u kontinuitetu, ali ipak kada se pojavimo razbijemo predrasude. Imamo i s Turskom transplant fondacijom i Međunarodnom mrežom za transplantacije jedan projekt, i to TIKA podržava, da se podigne nivo transplantacija u BiH, jer imamo resurse - rekla je.

Tomislav Žuljević, predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika bosanskohercegovačkog entiteta Federacije BiH izjavio je da veliki broj pacijenata čeka na transplantaciju.

- Ti ljudi su bez nade zato što nemamo transplantacija u dovoljnoj mjeri. Posebno se to odnosi na transplantaciju od preminulih osoba, jer to je pravi izvor organa - rekao je Žuljević.

Dodao je da u FBiH 318 osoba na listi čekanja u registru Centra za transplantacijsku medicinu.

- Od toga 35 čeka na transplantaciju jetre, 25 na transplantaciju srca, a najveći broj čeka transplantaciju bubrega. Obično je više od 70 posto transplantacija u vezi s bubrezima - rekao je Žuljević.

Adnan Fazlagić je prije skoro 14 godina doživio infarkt nakon kojeg, kako je kazao, nije mogao obavljati svakodnevne aktivnosti dok mu je "život visio o koncu".

- Pet godina kasnije, 2014. godine imao sam rijetku sreću u BiH i pružila mi se prilika u Kliničkom centru Ljubljana. Dobio sam srce i nakon transplantacije moj se život vrlo brzo vratio u normalu. Danas radim sve što i drugi, bez obzira na godine. Imam priliku otići i u planine, voziti bicikl, putovati, imati svoju porodicu. Vratio sam se na posao prije šest godina. Ta transplantacija je nešto neprikosnoveno. Veliki broj ljudi u BiH, nažalost, nema tu priliku. Veliki je problem ne toliko do društva koliko do sistema koji bi se trebao više pozabaviti tom problematikom - rekao je Fazlagić dodavši da skoro svaki mjesec jedan od pacijenata koje poznaje premine čekajući na transplantaciju organa.

Načelnik Općine Novo Sarajevo Hasan Tanović rekao je da u kontinuitetu podržavaju ovakve projekte koji su od važnosti za osobe koje čekaju na transplantaciju te da podizanjem ploče žele podstaći građane da reaguju pozitivno.