Stupanje na snagu novog Zakona o unutrašnjoj trgovini Federacije BiH, čiji član
18. regulira zabranu rada nedjeljom i praznicima nije imao negativan utjecaj na
sektor trgovine u FBiH. Pokazala je to Analiza uticaja mjere zabrane rada
nedjeljom i praznicima na sektor trgovine u Federaciji BiH autorice Elme
Demir, koju je danas predstavio Sindikat radnika trgovine BiH (STBIH), saopćio je Sindikat.
Demir je kazala kako je zakon stupio na snagu
14. novembra 2024. godine i da sada postoje relevantni pokazatelji koji ukazuju
na to da su radnici zaposleni u sektoru trgovine zadovoljni. U anketi je, kako
je kazala autorica, učestvovalo 739 ispitanika iz 67 gradova i općina iz svih
dijelova Federacije BiH, od toga njih 85,7 posto žena (634 od 739).
Prije 14. novembra prošle godine samo 16,6 posto radnika i radnica su bili slobodni nedjeljom dok je taj procent nakon stupanja
na snagu Zakona 92 posto. Tome su doprinijele i aktivnosti inspekcija
koje su posebno u početku kontinuirano vršile nadzor, kazala je Demir.
Dodala je i kako postoji manji broj
poslodavaca koji koriste činjenicu da Zakon zabranjuje rad trgovačkih objekata
nedjeljom te da u tim objektima radnici
rade inventure ili slične poslove. Ipak, napominje kako je taj broj neznatan. Svega
njih 4,8 posto ali su u pitanju specifični gradovi i općine, ali i kompanije.
- Većina radnika ne prijavljuje kršenje Zakona
jer se plaše odmazde. Radije kontaktiraju sindikalna udruženja i podružnice,
koji zatim informiraju inspekcije - kazala je Demir.
Pored istraživanja koje se oslanja na iskustva
i stavove radnika, napravljena je i statistička analiza koja je imala za cilj
da istraži da li je došlo do pada prometa u trgovačkim objektima.
- Naši rezultati su pokazali kako je promet
isti kao i u proteklom kvartalu, odnosno da je povećan u odnosu na isti kvartal
prošle godine. Radnici također ne osjećaju pad prometa i nesigurnost za svoje
radno mjesto. Njih 51,2 posto smatra da je promet ostao isti, a čak 30 posto njih kaže da
svjedoči čak i uvećanom prometu od kada je Zakon stupio na snagu. Također,
pokazalo se i kako Zakon nije imao utjecaja na plaće niti na sigurnost radnog
mjesta. A 3,2 posto radnika kaže da se promet u njihovo
objektu smanjio, ali da misle je to posljedica bojkota koji su provodili
građani - kazala je Demir.
Komentirajući podatke koji pokazuju da je
došlo do pada zaposlenosti, Demir je istakla kako je očigledno da to nije posljedica zabrane
rada nedjeljom i praznicima jer je pad zaposlenosti zabilježen u gotovo svim
sektorima, a posebno u onim u kojim radnici imaju minimalne plaće što je vrlo
vjerovatno više vezano za povećanje
minimalne plaće, a ne zabrane rada nedjeljom i praznicima.
- Radnici su saglasni da je novi Zakon po njih
povoljan, posebno s aspekta ravnoteže između posla i privatnog života. Čak 73
posto radnika je kazalo kako ima više vremena za porodicu i prijatelje, 41
posto da ima više mogućnosti za odmor, a 38 posto za više privatnih aktivnosti.
Ono što je važno jeste da se radnici osjećaju sigurno, nisu zabrinuti za svoja
radna mjesta i da su zadovoljni - istaknula je Demir.
Kada su u pitanju primanja, Zakon nije utjecao
na plaće. Radno vrijeme za većinu radnika je ostalo isto, što pokazuje da su se
i poslodavci prilagodili ovoj mjeri.
Demir je posebno govorila o emocionalnom
učinku mjere zabrane rada trgovina nedjeljom i praznicima na zaposlene ali i o
utjecaju javnog mijenja na radnike pa je njih čak 67,3 posto istaklo da se osjećaju
napadnuto i pod pritiskom zbog negativnog narativa koji prati ovu temu.
Analiza je pokazala i kako postoji pozitivan
utjecaj na produktivnost radne snage, njihovo zdravlje te da se osjećaju kao
dio zajednice.
- Možemo zaključiti kao zabrana radom nedjeljom
i praznicima u sektoru trgovine predstavlja korak ka jačanju dostojanstvenog
rada u FBiH - kazala je autorica.
Analiza je dala i posebne preporuke
zakonodavcima, inspekcijama i sindikatu koje bi dodatno pomogle podizanju nivoa
prava radnika ali i skrenule pažnju kupcima da svoje kupovne i građanske navike
baziraju između ostalog i na osnovu podataka o nivou radničkih prava u
trgovačkim lancima i kompanijama.
Cijelu analizu možete pronaći na
linku.