BH Telecom je odgovorio na prozivke Oskarovca i jednog od osnivača Naše stranke Danisa Tanovića.

On se u novoj epizodi podcasta Manifest kod Adnana Hamidovića Frenkija na platformi Plenum osvrnuo na katastrofalno stanje u domaćoj kulturi, optuživši aktuelnu vlast koju čine Trojka (SDP, NiP i Naša stranka) i HDZ za sistemsko uništavanje i potpuno zanemarivanje umjetnosti.

Tanović je za Plenum hronologiju propasti počeo slikovitim primjerom gašenja najvažnijeg izvora finansiranja domaćeg igranog sadržaja.

- Kada je BH Telecom odlučio da počne proizvoditi sadržaj za svoj streaming servis, to je bio trenutak velikog zamaha. Međutim, tada dolazi nova vlast. NiP postavlja svog direktora koji je odlučio da sve to razvali. I to je otprilike bilo to. Ostatak Trojke je ponovo pustio kulturu HDZ-u - rekao je Tanović.

Iz BH Telecoma su odgovorili ističući da je ta kompanija kroz projekat BH Content Lab proteklih godina dala snažan doprinos razvoju domaće filmske i serijske produkcije, pozicionirajući se kao najveći pojedinačni investitor u bosanskohercegovački audiovizuelni sektor.

- Za podršku domaćoj produkciji osigurano je ukupno 30 miliona KM, od čega su do imenovanja nove uprave realizirana ulaganja u vrijednosti od 23 miliona KM. Ova sredstva omogućila su nastanak brojnih domaćih filmova i serija, otvorila prostor za rad autora i produkcijskih kuća te doprinijela većoj vidljivosti bosanskohercegovačkog stvaralaštva.

Analiza dosadašnjih finansijskih rezultata pokazala je, međutim, potrebu za uspostavljanjem održivijeg modela ulaganja. Od ukupno uloženih 23 miliona KM, prihodi od prodaje prava i distribucije sadržaja iznosili su 1,9 miliona KM, dok je dodatnih 2,1 milion KM osigurano kroz poticaje Kantona Sarajevo. Tržišni prihod tako je iznosio približno osam feninga na svaku uloženu marku - istakli su iz BH Telecoma.

Ovi pokazatelji, kako su dodali, upućuju na potrebu za modelom u kojem finansiranje i rizik neće biti koncentrirani na jednog investitora, nego raspoređeni između više partnera uključenih u razvoj i realizaciju projekata. U skladu s tim, nastavljaju, uprava BH Telecoma unaprijedila je način angažiranja preostalih sredstava u okviru BH Content Laba.

- Od nešto više od šest miliona KM raspoloživih sredstava do sada su zaključeni ugovori u vrijednosti od 4,5 miliona KM, prema kriterijima koji veći značaj daju održivosti, partnerstvu i potencijalu projekata. Novi model predviđa da producenti najmanje 50 posto potrebnih sredstava osiguraju iz drugih izvora, čime se podržavaju projekti koji su privukli dodatne investitore i partnere, a finansijska odgovornost raspoređuje na više učesnika.

Pored finansijske održivosti, važan kriterij pri odabiru projekata jeste i njihova društvena vrijednost. Na toj osnovi podržani su projekti koji obrađuju teme značajne za bosanskohercegovačko društvo, među kojima su, primjerice, film "Kad sam bio hodža" Ademira Kenovića i film "Bijele trake" Zlatka Topčića - saopćio je BH Telecom.

Dodali su da je iskustvo BH Content Laba pokazalo koliko značajan podsticaj jedan veliki investitor može dati domaćoj audiovizuelnoj industriji.

- Istovremeno, finansijski rezultati potvrdili su da dugoročni razvoj sektora zahtijeva širi i stabilniji sistem finansiranja, zasnovan na saradnji nadležnih institucija, fondova, privatnih investitora, distributera, emitera i drugih partnera. Takav pristup omogućio bi kontinuitet produkcije, ravnomjerniju raspodjelu odgovornosti i dugoročnije planiranje razvoja domaće kinematografije.

BH Telecom je telekomunikacijska kompanija čija je osnovna djelatnost razvoj mreže, ulaganje u savremene tehnologije i digitalne usluge te unapređenje korisničkog iskustva. S obzirom na značajna ulaganja u infrastrukturu i tehnološki razvoj koja kompaniju očekuju u narednom periodu, poslovni prioriteti bit će usmjereni na projekte povezane s njenom osnovnom djelatnošću i stvaranje dugoročne vrijednosti za korisnike, dioničare i društvo - naveli su i dodali:

- BH Telecom će nastaviti odgovorno upravljati raspoloživim resursima, dok stabilnu i kontinuiranu podršku domaćoj kinematografiji treba razvijati kroz dugoročan institucionalni i partnerski model koji uključuje sve relevantne aktere.