Dok zimski dani odmiču, sve češći osjećaj imamo (bar autor ovog teksta) da je "januar hladniji nego ikad", da se smrzavamo brže i više nego ranije, te da se i sama zima promijenila. Ipak, subjektivni dojam često ne mora odgovarati objektivnim meteorološkim mjerenjima.

Zbog toga smo o zimama nekad i sad pitali klimatologa Federalnog hidrometeorološkog zavoda Dženana Zuluma koji objašnjava da su razlike itekako mjerljive, ali ne uvijek onako kako ih mi doživljavamo.

Kako ističe Zulum za Faktor ranije su zime u Bosni i Hercegovini imale više dana sa snijegom i stabilnim snježnim pokrivačem.

- Snijeg se nekada zadržavao duže i bio je redovna pojava prije Nove godine - kazao je Zulum.

S druge strane, zanimljivo je da su maksimalne visine snježnog pokrivača u posljednjih 25 godina u pojedinim godinama veće nego ranije. Tako je, prema podacima, najveća visina snijega u Sarajevu zabilježena 2012. godine i iznosila je 107 centimetara, dok je u decembru 1999. godine izmjereno 90 centimetara. Snijeg je u nekim godinama padao i u neuobičajenim mjesecima, poput maja 2012. godine, kada je izmjereno oko 10 centimetara.

Kada je riječ o temperaturama, Zulum naglašava da iako se čini da su ovih dana izuzetno niske, one nisu ekstremnije od onih iz prethodnih decenija.

- Imali smo znatno niže minimalne temperature, na primjer minus 21 stepen 2000. godine.  Minus 17,8 je bilo 2003, a 2006. godine je izmjereno minus 18,3. Minus 22,2 stepena 2017. izmjerno je na Bjelavama, a isto jutro minus 26 na Butmiru - podsjeća Zulum.

Dodaje da je januar ove godine tek oko 0,4 stepena hladniji od višegodišnjeg prosjeka i da će se, vrlo vjerovatno, završiti u tim okvirima.

- U posljednje možda dvije zime temperature su bile nešto malo blaže pa smo se mi izgleda malo opustili - ističe on.

Prema njegovim riječima, ključna promjena je trend.

- Ako gledamo linearni trend, temperature rastu, ne samo u Bosni i Hercegovini i regionu, nego u cijelom svijetu - kaže Zulum.

Klimatske promjene donose toplije zime, manje snijega i izmijenjen režim padavina, što je vidljivo i na zimskim sportskim centrima, gdje su često samo staze vještački osnježene, dok je okolina suha.

Snijeg, naglašava, ima važnu ulogu i za poljoprivredu i vodne resurse jer djeluje kao termoizolator i osigurava vlagu u tlu, a veće količine snijega na planinama povećavaju šanse za stabilnije snabdijevanje pitkom vodom u toplijim mjesecima.

Na kraju, Zulum ističe da su pokušali pronaći naučnu poveznicu između klimatskih pokazatelja i narodnih umotvorina poput one "ako je dobra zima, bit će dobro proljeće i ljeto za urod", ali takva korelacija nije potvrđena.

- Te izreke su dio tradicije, ali nemaju uporište u savremenim klimatskim analizama - zaključuje klimatolog.