Schmidt je u srijedu 27. jula nametnuo izmjene Izbornog zakona koje se odnose na integritet izbornog procesa, ali je odustao, kako kažu bh. zvaničnici od paketa "političkih izmjena" zbog brojnih negodovanja u javnosti.

Donesene izmjene odnose se na više iznose novčanih kazni za kršenje zakona i izbornog procesa, ali i sprječavanje zloupotreba javnih resursa u političke svrhe, zabranu govora mržnje i niz drugih odluka kojima se sprječavaju izborne malverzacije.

VEZANI TEKST - Schmidt: Sastanak s političarima za nekoliko sedmica, Čavara će dobiti još jednu šansu da uradi svoj posao

Danima prije donošenja odluke, u BiH se spekuliralo o sadržaju paketa trećih po redu bonskih ovlasti Christiana Schmidta, posebno o dijelu koji se, prema dokumentu koji je objavljen u medjima, odnosi na izbor delegata u Dom naroda Parlamenta entiteta Federacija BiH.

Planiranim odlukama, od kojih je Schmidt samo privremeno odustao i dao šansu bh. zvaničnicima da se još jednom pokušaju sami dogovoriti, nakon niza neuspješnih pregovora koji su trajali godinu dana, predviđa se prag od tri posto iz svakog kantona za svaki od tri konstitutivna naroda.

Mislite li da će lideri stranaka u BiH iskorisititi vrijeme koje su dobili i doći do kompromisnog rješenja o izbornoj reformi?

Mogao bih jedino spekulirati o tome. Jako su važne ove tehničke izmjene Izbornog zakona, neophodne. U mom razgovoru s nekoliko mladih ljudi u BiH, ukazali su mi na otvorene zloupotrebe, ucjene birača i koliko je to jeftino.

Naprimjer, za ljude koji rade u tvornicama, moraju fotografirati glasački listić i poslati svome poslodavcu. To je velika zloupotreba kojoj se mora stati u kraj. I iz tog razloga mislim da su tehničke izmjene opravdane i apsolutno potrebne, naravno u skladu s vladavinom prava.

VEZANI TEKST - Schmidt vikao i lupao po stolu na sastanku sa bh. političarima: Nametnut će samo tehničke izmjene Izbornog zakona

Ovo daje vremena liderima da premaše prepreke, da se savladaju prepreke.

Međutim, vrlo sam skeptičan prema samim stranačkim čelnicima i koliko su spremni odreći svoje apsolutne moći, što je zasnovano na tim njihovim kartelima moći, potpunoj vladavini.

Po mom mišljenju civilno društvo mora dobiti mnogo više glasa. Također u pregovorima i u tom pogledu mislim da bi bila dobra ideja za Europsku uniju u tandemu s visokim predstavnikom da počnu javne procese rasprava o neophodnim ustavnim reformama u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava.

Rekli ste u komentaru za Der Standard da bi Schmidt premašio svoje ovlasti da je donio i paket političkih promjena u Izborni zakon? Na čemu bazirate takav stav? Šta je problematično u prijedlogu koji smo vidjeli u medijima?

Postoji odluka Europskog suda za ljudska prava u slučaju Dušana Berića protiv Bosne i Hercegovine (odbijena žalba nakon što je visoki predstavnik Paddy Ashdown smijenio grupu političara iz Republike Srpske op.a.), gdje Europski sud za ljudska prava u osnovi utvrdio da visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini djeluje u okviru poglavlja sedam Povelje Ujedinjenih naroda, te stoga također može donositi mjere koje su predviđene Bonskim ovlastima kada nameće dijelove zakona.

Sada je pitanje da li mu te ovlasti, odnosno proširenje daje punu moć da radi šta god želi u smislu nametanja zakona.

I u tom slučaju je Europski sud za ljudska prava već presudio da je moguće da se i nametnuta odluka može podnijeti Ustavnom sudu na sudsku kontrolu i provjeru.

VEZANI TEKST - Objavljene izmjene Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Schmidt: Evo šta predviđaju

I na osnovu toga bi Ustavni sud BiH, ako takav zahtjev bude podnesen, zaista mogao pokrenuti postupak za preispitivanje najavljenih izmjena izbornog zakona.

I onda mora odlučiti, je li na materijalnoj osnovi pravnog pitanja može li nekoliko članaka njegovog nametnutog zakona kršiti temeljna ljudska prava, a mišljenja sam da bi barem dvije od tih odredbi mogla ozbiljno povrijediti temeljna ljudska i manjinska prava.

Riječ je o Članu 9, koji predviđa prag od tri posto za svaki od naroda iz svih deset kantona kako bi bili imenovani delegati u Dom naroda Federacije BiH.

U tom smislu, to znači da bi, primjerice, birači Srbi ili birači Hrvati ili Bošnjaci koji ne potpadaju pod ovu odredbu bili potpuno isključeni iz prava glasa, a to je naravno potpuno suprotno odlukama Europskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić-Finci, i drugima.

U tom pogledu mislim da bi Ustavni sud mogao proglasiti da je Članak 9. protiv temeljnih prava i stoga mora proglasiti da visoki predstavnik nema nadležnost za kršenje temeljnih ljudskih prava, a to se može razjasniti odlukom Ustavnog suda.

A zašto je visoki predstavnik i njegov pravni tim, zašto su uopće razmatrali takvu mogućnost ako je ona diskiminatorna, kao što kažete?

VEZANI TEKST - Bivši sudija Ustavnog suda BiH Joseph Marko: Schmidt nema ovlasti da mijenja Ustav FBiH

Ovo je jedno veliko pitanje na koje ne mogu odgovoriti, jer nemam insajderskih informacija iz Ureda visokog predstavnika, ali je dosta zanimljivo da je u slučaju Božo Ljubić prije nekoliko godina visoki predstavnik svojim stručnim mišljenjem za slučaj Ljubić tvrdio upravo suprotno – da je nemoguće miješati se u Ustav Federacije BiH jer je Ustavni sud BiH više puta presudio nešto što znači da ustavi entiteta uživaju ono što se zove ustavna autonomija.

Tako da visoki predstavnik može intervenirati u ustave i Federacije i Republike Srpske samo ako je to izravno povezano s provedbom Dejtonskog sporazuma.

Međutim, sastav parlamenta ili izvršne vlasti pitanje je ustavne autonomije entiteta. I opet, ovo je jedno od pitanja koje je sam visoki predstavnik postavio 2016. godine.

Cijeli intervju za RSE pogledajte ovdje.