Pravni ekspert Muharem Cero izjavio je danas da je takozvani koncept "sastavljene države" lobistička agenda koja je došla u javni prostor s dolaskom Milorada Dodika na vlast u RS-u i bazira se na negiranju postojanja instituta državne imovine Bosne i Hercegovine.

Kao uvodničar na sesiji Kruga 99 o temi "Principi pravne države, primjene odluka Ustavnog suda BiH i pravo na imovinu", Cero je naveo da koncept sastavljene države podrazumijeva da je Bosna Hercegovina nastala od dva suverena subjekta - Federacije i Republike Srpske - te da su oni u Bosnu i Hercegovinu unijeli svoj suverenitet i teritorijalni integritet a kroz teritorijalni integritet i vlasništvo nad teritorijom.

Dodao je kako takva politička opcija nastoji da, ne samo ne provodi Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom, nego ga i pored činjenice da je učestvovala u njegovom donošenju, osporava i tumači na iskrivljen način, a jednostrano i pravno nasilno donosi zakone - koje Ustavni sud BiH stavlja van snage - ali uvijek sa istim ciljem da je entitet Republika Srpska vlasnik cjelokupne imovine na svojoj teritoriji.

Cero je naglasio da to podrazumijeva proizvodnju faktičkog stanja koje nije ništa drugo nego provođenje neustavnih zakona iz Republike Srpske koji se primjenjuju na državnu imovinu.

Rješenje za takvo stanje vidi u usvajanju zakona iz 2023. u koji je imao uvid a čiji su predlagači članovi Predsedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović pod radnim naslovom Zakon o državnoj imovini Bosne i Hercegovine.

Cero smatra da je drugi način da konačno Ustavni sud proslijedi Tužilaštvu BiH rješenje kojim će dokazati da se njegove odluke ne provode u Republici Srpskoj, a da Tužilaštvo provede postupak i protiv odgovornih lica podigne optužnicu. 

 Na današnjoj sesiji Kruga 99 obratila se i dekanesa Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici Larisa Velić koja je izjavila da se pravna država temelji na vladavini prava ali da, bez obzira na angažman domaćih i međunarodnih institucija, još uvijek ne možemo reći da Bosna i Hercegovina ispunjava sve pretpostavke koje je čine pravnom i demokratskom državom.

- To je prvenstveno iz razloga što smo svjedoci svakodnevnog negiranja državnih institucija i neprovođenja konačnih sudskih odluka. Postavlja se i pitanje da li je Ustavni sud BiH dobio stvarnu ulogu koja mu u skladu sa Ustavom i pripada - kazala je Velić u obraćanju novinarima.

Ističući da je Vijeće za implementaciju mira u BiH identifikovalo ciljeve koje vlasti u BiH trebaju ispuniti za izgradnju stabilne državne strukture, to jest prije zatvaranja OHR-a, a da su oni upravo vezani za rješavanje pitanja državne imovine i uspostavu vladavine prava, Velić je kazala da je BiH pod određenom vrstom nadzora od međunarodne zajednice koja je direktno i indirektno uključena u naš ustavnopravni sistem. Dodala je da je i pored te činjenice realizacija ciljeva u pogledu uspostave funkcionalnog i samoodrživog pravnog i političkog sistema izostala.

- Kada je riječ o regulisanju imovinskopravnih pitanja, možemo konstatovati da na nivou države nije uspostavljen normativno-pravni okvir kojim se reguliše zaštita, raspolaganje i evidentiranje državne imovine. U nedostatku odgovarajućih zakona, državna imovina je pod stalnim udarom onih koji traže prostor za ostvarivanje ličnih, nelegitimnih interesa i ciljeva, a na štetu svih građana - kazala je Velić.

Podsjetivši da je 2005. godine visoki predstavnik u BiH donio Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, polazeći od toga da će Parlament BiH donijeti Zakon o državnoj imovini i time riješiti pitanje državne imovine, Velić je kazala da parlament to nije uradio, a da su niži nivoi vlasti donosili zakone koji za predmet imaju i ovu imovinu i da se ovim pitanjem u više navrata bavio i Ustavni sud BiH.

U nekoliko svojih presuda Ustavni sud BiH ističe da državna imovina predstavlja fundamentalno pitanje vezano za ostvarivanje državnih legitimnih ciljeva.

- Prema odlukama Ustavnog suda državnu imovinu čini imovina koja je predmet sukcesije bivših jugoslovenskih republika, šume, poljoprivredno zemljište, vode kao i opća odnosno javna dobra, nepokretna i pokretna imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina do 31. decembra 1991. godine ali i sva druga imovina koju je Bosna i Hercegovina stekla na osnovu pravnog posla, odluke suda ili drugog organa, silom zakona ili nasljeđivanjem. S obzirom na navedeno, jasno je da je riječ o jako vrijednoj imovini od izuzetnog značaja za državu i njene građane - kazala je Velić.

Dodala je da se Ustavnom sudu BiH, kao organu koji vrši funkciju zaštite ustavnosti i zakonitosti, odnosno instituciji koja štiti temeljne ustavne i međunarodno priznate vrijednosti, osporava njegova stvarna uloga, a da je to vidljivo kroz političke pritiske, osporavanje njegovih odluka pa čak i kroz negaciju njegovih nadležnosti.

- Sve ovo čini sistem neodrživim i zahtijeva hitno djelovanje ukoliko zaista želimo pravnu državu. Kako bi se osiguralo pravo države na imovinu, a koje vezujemo za njen teritorijalni integritet i suverenitet, kao jedno od prava zaštićenih najvišim pravnim aktima, neophodno je da državne institucije preuzmu aktivnu ulogu u vezi sa raspolaganjem i upravljanjem državnom imovinom, te da uspostave adekvatan zakonski okvir za uređenje tog pitanja, uz osiguranje provedbe konačnih odluka sudova - kazala je Velić.

Na kraju dekanesa je poručila da adekvatno rješavanje pitanja državne imovine nije samo imovinsko-pravno pitanje već i pitanje opstanka države, ali i njenih građana jer se vezuje za okoliš i sve posljedice koje neracionalno korištenje zemljišta nosi sa sobom.