Zahvaljujući podršci Vlade Republike Češke u Sarajevo je za odvojeno prikupljanje reciklažnog otpada dopremljeno 770 kontejnera, 4.800 kanti i 1.848 kompostera za organski otpad. Sav reciklažni otpad odvozi se u sortirnicu Smiljevići, gdje se ručno razdvaja, grupiše i priprema za reciklažu.

- U odnosu na prikupljene količine za maj, juni i juli mjesec prošle godine, u istom periodu 2023. godine došlo je do znatnih povećanja. Naprimjer, prikupljene reciklažne sirovine u maju mjesecu su uvećane za 24 posto, u junu za 32 posto u odnosu na prošlu godinu, dok je u julu došlo do uvećanja od čak 47 posto u odnosu na period iz 2022. godine.

S obzirom na to da je u toku postavljanje i preostalog broja zelenih otoka, te postepeno navikavanje stanovništva na nova pravila, u narednim mjesecima očekujemo još bolje rezultate, a do kraja godine uvećanje i do 100 posto u odnosu na prethodnu godinu. Hvala građanima Sarajeva što odvojeno odlažu svoj otpad u reciklažne kontejnere plave, žute i zelene boje postavljene na zelenim otocima – kazao je Mirza Ramić, glasnogovornik KJKP Rad.

Građani u svom domaćinstvu svakodnevno provode praksu odvojenog prikupljanja otpada, no zarada od toga ide isključivo KJKP Radu.

- Morate krenuti od druge pretpostavke, mi smo ti koji vršimo prikupljanje, transport i zbrinjavanje otpada što znači da u tom slučaju građani svoj otpad koji proizvode dužni su i da zbrinu, na taj način komunalno preduzeće Rad i postoji. Ne može niko nikome zabraniti da plastični otpad odlaže u reciklomate pa da ostvari benefite u vidu ulaznica za Pionirsku dolinu, Vrelo Bosne ili da za svaku ubačenu bocu doniraju po pet feninga za humanitarnu organizaciju Pomozi.ba. I u tom slučaju nemaju nikakvu naknadu za ono što rade, bit svega toga je čisto okruženje, manje količine koje se odlože u same kontejnere, manje je količina koje se onda i deponuju – pojašnjava Ramić.

Dakle, reciklažom smeća generalno će se smanjiti količina komunalnog otpada i produžiti životni vijek sanitarne deponije Smiljevići, što je značajan napredak ka održivijem i čistijem okruženju za buduće generacije.

-  I u cijeloj toj priči ako hoćemo da imamo neke stvari koje su pandan evropskim standardima, moramo o tome da se i pobrinemo. Građani tamo komunalne usluge plaćaju četiri puta više nego što je trenutno ovdje, ali imaju obavezu da razdvajaju i do šest ili sedam vrsta otpada. Kabasti otpad moraju odložiti na reciklažno dvorište, dovući sami, bez obzira na to što plaćaju tom istom komunalnom preduzeću. Mi dva puta godišnje besplatno odvozimo kabasti namještaj – ističe Ramić.

Na pitanje koliko zarade novca od reciklaže i u šta ga usmjeravaju, odgovorio je da dobijena sredstva "pokrivaju samo dio troškova koji nastaju u procesu prikupljanja tog otpada, transporta, razvrstavanja, baliranja, pripreme za reciklažu".

- Ne mogu se u potpunosti neke stvari iskoristiti jer, nažalost, kod nas je posebna priča zato što naiđemo na otpad, posebno kada je u pitanju papir, koji je zaprljan od detrdženata, ulja itd, koji nažalost ne možemo iskoristiti. Te neke stvari se poboljšavaju s vremenom jer se mijenja i svijest građana. Puno više tog otpada bude odvojeno na adekvatan način.

Evo primjenom ove infrastrukture, postavljanje zelenih otoka, informacija sa terena govore da pražnjenjem samo žutih kontejnera na području općine Novo Sarajevo ili Centar prikupljene su značajne količine i može se reći da onaj dio otpada koji na neki način ne pripada tu je doslovno zanemariv. Prikupljeno je nekih 8.000 boca iz tih 50-ak žutih kontejnera, a našlo se možda pet ili šest staklenih boca koje su završile u žutom kontejneru, a trebale bi biti u zelenom.

Mijenjaju se određene navike, ali suština je da imamo određene lokacije gdje takve stvari nisu iz nekog razloga prihvaćene niti žele da budu prhvaćene. Naprimjer, situacija iz ulice Semira Frašte, reciklažni kontejneri uvjetno rečeno pretvoreni su u kontejnere za miješani otpad, jer nekome je mrsko da izdvoji taj otpad, posebno da ga odnese, posebno da ga odloži, ali definitivno da će te neke stvari biti promijenjene u nekoj skorijoj budućnosti, svakako kako budu i zakonske regulative zavladale, a između ostalog i infrastruktura na terenu – pojašnjava Ramić.

Dodaje da zakon koji definiše ovu materiju već postoji, no hoće li biti kažnjeni oni koji ne odvajaju otpad?

- Prikupljanje otpada dovest će do onih koji će prvenstveno biti opomenuti, edukovani, a nakon toga i sankcionisani kada je u pitanju tretiranje otpada koji proizvedu. Građanu moraju shvatiti da odvajanjem otpada pomažu sebi da imaju zdraviji život, jer recimo odvajanjem papira čuvaju drveće koje neće biti uništeno zbog proizvodnje – zaključio je Ramić.