Države članice Evropske unije odobrile su reformske agende za pet zemalja Zapadnog Balkana, kako bi one dobile pravo za prijem finansijskih sredstava iz evropskog Plana rasta za region. Radi se o Albaniji, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

Jedino Bosna i Hercegovina nije dobila zeleno svetlo jer nije Briselu podnela potpunu reformsku agendu koja nije ni razmatrana na nivou država EU-a, piše RSE.

- Reformske agende Albanije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije odobrene su u okviru novog Fonda za reformu i rast od šest milijardi eura. Ovo otvara put za početak predfinansiranja tokom mađarskog predsjedavanja (Vijećem EU-a). Podrška integraciji Zapadnog Balkana ostaje ključni prioritet - objavljeno je na mreži X, nekadašnji Twitter, Mađarskog predsjedavanja Vijećem EU-a 2024.

EU ostaje spremna da odobri reformsku agendu Bosne i Hercegovine čim bude završena i priloži je paketu koji je odobrila za sve ostale zemlje regiona, navodi RSE.

Plan rasta za Zapadni Balkan je finansijski paket Evropske unije vrijedan šest milijardi eura.

Za BiH on znači milijardu eura, ali BiH, odnosno predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto, već dva puta šalje neusaglašen dokument, vjerovatno se nadajući gledanju kroz prste.

Prvi put je neusaglašena Lista reformi poslana u aprilu. BiH nije usaglasila finalni Reformski program zbog nedostatka političkog konsenzusa. Tačnije, prema informacijama, problem su bili političari iz RS-a.

Prošli je mjesec Krišto opet poslala dokument vezan za Plan rasta koji je također ocijenjen nepotpunim.

Poručeno nam je da ćemo prvu tranšu iz Plana rasta za Zapadni Balkan dobiti tek nakon što se Reformska agenda dostavi i zvanično je usaglase Evropska komisija i BiH.

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić jučer je najavio mogućnost da se u naredni utorak, 15. oktobra, održi sastanak vladajuće koalicije na državnom nivou. Nju čine Trojka (SDP, NiP i Naša stranka), SNSD i HDZ.

Nikšić se nada da će uspjeti riješiti otvorena pitanja u vezi s ispunjenjem uvjeta za dobijanje novca iz Plana rasta.

- Znate da od 113 mjera, 111 imamo dogovorenih. Ostala su dva pitanja. Pitanje Ustavnog suda BiH i sjedište Vrhovnog suda. 

Mislim da je Trojka uradila sa svoje strane određene kompromise. Naravno, ne možete ni doći sa pozicije, bit će onako kako ja hoću ili neće biti nikako. Ako ne razgovarate, onda nema ni šanse da nešto dogovorite - rekao je Nikšić.

Moglo bi se zaključiti da se ipak priznaje da je problem unutar vladajuće koalicije. Dosad su iz Trojke neuspjeh usaglašavanja reformske agende pripisivali SDA-u, tačnije krivili su četiri kantonalna premijera iz SDA što dokument nije dobio zeleno svjetlo.