Federalno ministarstvo pravde finaliziralo je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona kao i Nacrt zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji BiH, potvrđeno je iz ovog ministarstva federalnoj zastupnici Adisi Kokić-Hinović na njeno zastupničko pitanje o statausu ova dva zakona.

Dodaju kako sada čekaju mišljenja nadležnih tijela o nacrtima.

- O statusu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH, odnosno Nacrta zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji BiH, obavještavamo vas da je Federalno ministarstvo pravde finaliziralo oba nacrta, te se trenutno poduzimaju aktivnosti na pribavljanju mišljenja nadležnih tijela u skladu sa Poslovnikom o radu Vlade FBiH - naveli su iz Federalnog ministarstva pravde.

Inicijativa o promjenama Krivičnog zakona u Federaciji BiH pokrenuta je nakon brutalnog ubistva Nizame Hećimović iz Gradačca koje je u prisustvu njihovog djeteta ubio njen nevjenčani suprug Nermin Sulejmanović ubistvo snimajući uživo. On je tog dana ubio još dvije osobe Denisa i Đengiza Ondera. Sebi je presudio kada se našao u policijskom obruču.

To se dogodilo 11. augusta 2023. godine, a mi do danas nemamo usvojena ova dva zakona sa rigoroznijim kaznama iako su građani na demonstracijama tražili izmjene Krivičnog zakona, uvođenje strožijih mjera.

Sve što je Federalno ministarstvo pravde učinilo nekoliko mjeseci kasnije je formiranje grupe za izmjene zakona, a rezultati nakon više od godinu dana su nacrti koji još nisu usvojeni na Vladi Federacije BiH, a samim tim nisu poslani ni u Parlament Federacije BiH.

Nakon ubistva Nizame Hećimović likvidacije žena nisu prestale i niko do danas nije podnio ostavku u vlasti zbog toga, propusta u sistemu, nepostojanja adekvatnih mjera zaštite, zakona.

- Tačno smo uočili gdje je sistem zakazao i šta možemo na osnovu zakonske legislative i procedura izmijeniti da se to popravi prije nego se i donese zakon. A da ne pričamo da je Istanbulska konvencija 2011. godine donesena, da smo mi šesta zemlja koja je 7. novembra 2013. godine ratificirala tu konvenciju koja je okvir za zaštitu žrtava nasilja i porodičnog nasilja. Mi smo bili od 2013. godine obavezni da uskladimo zakon o zaštiti od nasilja, što znači bolja prevencija, bolja procjena rizika i mi to nismo uradili - ukazala je federalna zastupnica Alma Kratina u ranijem razgovoru za Faktor.