Prije 21 godinu umro je prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović.

U znak sjećanja na Aliju Izetbegovića danas će u 11 sati na Šehidskom mezarju Kovači, porodica, prijatelji, predstavnici političkih, domaćih i stranih delegacija položit cvijeće na mezaru i odati počast.

Izetbegović je 22. oktobra 2003. godine, ukopan na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu, jer mu je to bila posljednja želja, uz najveće državne i vojne počasti.

Tabut s tijelom Alije Izetbegovića prevezen je 22. oktobra 2003. godine rano ujutro iz Pokopnog društva Bakije u zgradu Predsjedništva BiH, gdje je sve do 13:30 sati bilo izloženo u svečanom salonu. Tu su prvu i zadnju počasnu stražu držali tadašnji član Predsjedništva BiH Sulejman Tihić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Adnan Terzić, komandant Združene komande Vojske FBiH generalpukovnik Atif Dudaković i reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa ef. Cerić.

Oni su u 13:30 sati tabut s mejitom iznijeli iz zgrade Predsjedništva BiH i stavili na lafet, odakle se kolona uputila prema zgradi institucija BiH na Marijin Dvoru. Ispred lafeta išao je vojni orkestar, a iza njega oficiri noseći ordenja koja je u BiH i svijetu dobio Alija Izetbegović. Lafet je pratio sin Bakir Izetbegović s drugim članovima porodice, 12 oficira i šest vojnika u svečanim uniformama.

Dženaza je klanjana na Trgu BiH pred zgradom institucija BiH, a predvodio ju je tadašnji reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa ef. Cerić. Tada su se i obratili visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Paddy Ashdown, član Predsjedništva BiH Sulejman Tihić i reis Cerić.

- Danas se čini prikladnim da i nebo plače iznad BiH - rekao je u svom govoru Ashdown, ističući kako je Izetbegović bio ličnost koja je uradila više nego bilo ko drugi da osigura opstanak moderne države BiH.

Član Predsjedništva BiH Sulejman Tihić govorio je o Izetbegovićevom životnom putu i političkom djelu, dok je reis Cerić naglasio da je "lik Alije Izetbegovića u karakteru njegove duše koja je znala i vjerovala da se jednom umire, ali dva puta živi u Božijoj istini i čovjekovoj sudbini".

Posljednjem ispraćaju Alije Izetbegovića prisustvovalo je više od 100.000 ljudi, među kojima i veliki broj bosanskohercegovačkih i međunarodnih zvaničnika. Pretpostavlja se da je to bio najveći broj ljudi koji je ikad prisustvovao nekoj dženazi u Sarajevu.

Alija Izetbegović je rođen 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Odrastao i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik radio je u više sarajevskih preduzeća. Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom "Sarajevskom procesu", kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora. Pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije i na prvoj osnivačkoj skupštini SDA 25. maja 1990. godine postao njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA, na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine.

Alija Izetbegović je prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, predsjednik bosanskohercegovačke države i vrhovni komandant bosanske armije u najtežem periodu njene historije. Izetbegović je tvorac moderne Bosne i Hercegovine.

Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora 1996. godine izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Nakon deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH.

Autor je većeg broja publicističkih radova i studija, te knjiga "Islam između istoka i zapada", "Problemi islamskog preporoda" i "Islamska deklaracija". Ove knjige prevedene su na nekoliko jezika i objavljene u više zemalja. Godine 1999. objavio je knjigu "Moj bijeg u slobodu", a 2000. godine knjigu "Sjećanja" (autobiografski zapis). 2004. su objavljena sabrana djela Alije Izetbegovića u 10 tomova.

Dobitnik je niza priznanja i nagrada kao što su Nagrada Kralja Fejsala, medalje Centra za demokratiju iz Vašingtona, a najutjecajniji španski list, madridski El-Mundo, izabrao je Aliju Izetbegovića 1995. za ličnost godine u svijetu. Istanbulski Marmara univerzitet dodijelio mu je 1997. godine titulu počasnog doktora pravnih nauka za doprinos zaštiti ljudskih prava, uspostavu mira, ali i kao uglednom pravniku. Na forumu u Kran Montani 1998. godine dobitnik je prestižne nagrade za unapređenje ljudskih prava.

Muzej "Alija Izetbegović" otvoren je na 4. godišnjicu smrti predsjednika 19. oktobra 2007. godine. Kroz niz fotografija, ličnih predmeta prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine oslikava lik i djelo ličnosti koja je obilježila značajan dio moderne historije Bosne i Hercegovine.

U stalnoj postavci muzeja, posjetioci imaju priliku vidjeti i lične stvari Alije Izetbegovića: sat, naočale, beretku i ordenje, kao i vojničku uniformu koju je nosio na početku agresije na BiH.