Nama treba mirno i stabilno susjedstvo i Hrvatska je najsnažniji zagovaratelj evropskog puta Bosne i Hercegovine, poručio je Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske.

- Mostar mi je drag i pri srcu upravo zbog činjenice što je Mostar simbol multikulturalnosti, što je Mostar multientička minijatura i Mostar koji može biti primjer, paradigma kako mogu različiti identiteti, zajednice, nacije, i Hrvati, Bošnjaci i Srbi i ostali živjeti zajedno i kako mogu vlastite interese podrediti zajedničkim interesima u interesu razvoja grada Mostara, prosperiteta... - rekao je Grlić Radman navodeći da je dirnut govorima na početku konferencije i porukama mira i ljubavi.

Naglasio je da svako ima pravo na život i isticanje vlastitih vrijednosti, ali u mjeri koliko se ne zadire u drugu vrijednost.

- Ja kao čovjek koji je rođen u BiH, uvijek sam poštivao i poštujem sve narode, ali isto tako očekujem da se poštuje i moj narod - istakao je na diplomatskom panelu: "Zajedničko nasljeđe kao alat diplomatije" u Mostaru.

Navodeći da "nije dvojio doći" jer smatra da je "važno da tu bude predstavnik Hrvatske", poručio je da "žele BiH vidjeti kao institucionalno funkcionalno i stabilnu".

- I da svi politički lideri imaju tu odgovornost, odgovornost voditi BiH pravim putem, putem poštivanja vladavine prava, ljudskih prava i temeljnih sloboda koje su na koncu i slobode EU-a - poručio je Grlić Radman.

Hrvatskoj sada, kako je kazao, s obzirom na to da je ostvarila sve svoje vanjskopolitičke ciljeve, ne treba ništa.

- Nama treba mirno i stabilno susjedstvo i Hrvatska je najsnažniji zagovaratelj evropskog puta BiH - naglasio je hrvatski ministar vanjskih poslova na panelu na Međunarodnoj konferenciji "MOSTAR 2025: Dijalog za budućnost" organizovanoj povodom 20. godišnjice upisa područja Starog mosta Starog grada Mostara na Listu svjetske baštine UNESCO-a.

Ukazujući na to da je mnogo urađeno u Mostaru, poručio je da treba i dalje raditi na zajedništvu, jedinstvu i eliminisanju bilo kakvih destrukcija ili onih oblika koji ne idu u prilog razvoju grada.

- Hrvatska je tu, stalo joj je do zajedničkog blaga koje ujedinjuje. Kažemo da kultura otopljava puteve politici, kultura je ta koja spaja. Ali idemo to vidjeti u praksi - zaključio je Grlić Radman.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković poručio je da je "Stari most u Mostaru priča koja okuplja, spaja i dovodi milion ljudi na to područje".

- Jučer sam govorio o tome kako most možemo gledati kao simbol spajanja dvije obale ili znak razdvajanja dvije obale - rekao je navodeći da posebno Stari most u Mostaru, može biti predmet naših pozitivnih rasprava i gledanja u budućnost ili naših stalnih rasprava o tome ko je prvi došao na ideju obnove, ko je prvi stavio kamen...

Pojasnio je da se sve to lako može vidjeti uvidom u dokumentaciju obnove Starog mosta.

- BiH danas može biti primjer cijelom svijetu mogućeg mira, saradnje, razvoja, ne tako brzog i efektnog i značajnog kako bismo voljeli, ali ipak mogućeg u vremenu kada širom svijeta bjesne ratovi - poručio je na diplomatskom panelu.

Naveo je kada se žele naglasiti neke vrijednosti BiH, tada se vraćamo u historiju, govori se o baštini i kulturi, a tu zasijaju neki simboli poput Starog mosta, koji ne samo da privlače turiste nego govore o trajnim vrijednostima jednog geografskog područja.

- Stari most u Mostaru je upravo to. To je priča koja okuplja, spaja, šalje te poruke, koja dovodi milion ljudi, a nije lako doći u Mostar - naglasio je Konaković.

Smatra da je kulturna diplomatija u BiH veoma zapostavljena.

Zamjenik ministra vanjskih poslova Turske Mehmet Kemal Bozay izjavio je kako mladi ljudi trebaju biti kamen temeljac izgradnje svijetle budućnosti Bosne i Hercegovine i cijele regije, koju povezuje bogato zajedničko kulturno-historijsko naslijeđe.

Najavljen kao veliki prijatelj Bosne i Hercegovine i predstavnik Turske, koja kulturnu diplomatiju ima među vanjskopolitičkim prioritetima i koja mnogo ulaže u očuvanje zajedničkog kulturno-historijskog naslijeđa, posebno onog iz osmanskog perioda, Bozay je na diplomatskom panelu "Zajedničko naslijeđe kao alat diplomatije" kazao da očaran ljepotom Mostara, Neretve i Starog mosta, kao i gostoljubivšošću domaćina.

- Sinoć smo imali lijepu večeru s pogledom na Neretvu. Izgleda prelijepo, struja je jaka i umirujuća. Svjetla sa okolnih kuća, džamije, crkve se ogledaju u rijeci. Zapitao sam se šta znači ime Neretva, pa sam našao da je to riječ keltskog porijekla koja znači "božanstvo koje teče". Upravo je to ono zajedničko kulturno naslijeđe, to je nešto što teče na božanski način, a mi trebamo nači način kako dodavati tome radi kontinuiteta, jer moramo dodavati da bi nešto stalno teklo - kazao je Bozay.

Podsjetivši da je Stari most djelo slavnog osmanskog arhitekte Mimara Sinana, Bozay je kazao da je mnogo simbolike u gradnji mostova, jer takvi projekti zahtijevaju odabir prave lokacije i postavljanje svakog kamena na odgovarajuće mjesto.

- Baš tako, na pravo mjesto danas moramo postavljati mlade ljude kao temeljac za budućnost za ovaj tok, koji teče na božanski način. Neretva podsjeća i na riječ narativ, koja se proteže od prošlosti, preko mosta, ka budućnosti u novi narativ na kojem svi zajedno moramo raditi - kazao je Bozay.

Ističući da mladi uglavnom svijet vide kao neizvjesnost, Bozay je kazao da neizvjesnost ne može biti temeljac za gradnju svijetle budućnosti i prosperiteta.

- Mi, koji tu živimo, trebamo preuzeti odgovornost za ovu regiju, jer u suprotnom će doći neko drugi. Turska je simbolični pomogla u obnovi Starog mosta i to prvo tražeći kamen temeljac Starog mosta. Pretražili smo obalu i dno Neretve i pronašli ga. Vidimo da u cijeloj regiji imamo mlade ljude koji su, poput tog kamena temeljca, jaki i izdržljivi - kazao je.

Dodao je kako se mladi moraju zadržati te ukazao i na važnost žena u društvu, njihove uloge i obrazovanja.

Podsjetivši da će Mostar od 4. juna imati direktnu avionsku liniju ka Turskoj, Bozay je kazao da je važno omogućiti ljudima da putuju i upoznaju se.

Međunarodnom konferencijom "MOSTAR 2025: Dijalog za budućnost" obilježava se 20. godišnjica upisa područja Starog mosta Starog grada Mostara na Listu svjetske baštine UNESCO-a.

Konferencija je okupila ugledne visoke dužnosnike, predsjednike, premijere, ministre, međunarodne i bosanskohercegovačke donositelje odluka, predstavnike zemalja Jugoistočne Evrope, Evropske unije, UNESCO-a, stručnjake za kulturnu baštinu, akademike, lidere civilnog društva i nevladine organizacije, mlade, kao i predstavnike medija i druge sudionike.

Tema ovogodišnje Konferencije "Zajednička baština kao alat diplomacije" ima za cilj promicanje dijaloga o izgradnji mira, očuvanju kulture i međunarodnoj suradnji te odavanje priznanja mostarskom putu pomirenja i njegovoj globalnoj simbolici kao mostu između kultura, religija i naroda, priopćili su organizatori.

U ponedjeljak navečer, uoči konferencije upriličen je skok sa Starog mosta te bacanje cvijeća za sve žrtve ratova, kao i zajedničko fotografiranje visokih dužnosnika i sudionika konferencije "MOSTAR 2025: Dijalog za budućnost".