U Parlamentu Bosne i Hercegovine danas su članovi Komisija za vanjske poslove Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i članovi Komisije za borbu protiv korupcije javno saslušavali ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, a u vezi sa propašću organizacije Samita lidera Zapadnog Balkana koji je trebao biti održan u Neumu. 

Saslušanje je održano u dosta napetoj atmosferi. Iako je Sabina Ćudić, koja je vodila saslušanje, upozorila je kako neće dozvoliti obračune na ličnoj osnovi, bilo ih je tokom cijelog saslušanja.

O tome su nakon sjednici govorili i inicijatori saslušanja i članovi Komsija.

Safet Kešo je tako kazao da ministar vanjskih poslova umjesto da ih oslovljava kao "gospodina Kešu, Dunovića, Begića, Čauševića..." govori "neke Keše, neki Dunovići, neki Begići i tako dalje".

- A održali smo više predavanja nego što je ih je on odslušao u životu - kazao je Kešo.

On je dodao da mu je drago da je došlo do današnjeg saslušanja, dodavši kako "vjeruje, odnosno računa na inteligenciju ljudi koji će danas, i da niko ništa ne prokomentariše, u potpunosti shvatiti da Konaković, a ne Kešo ne zna svoje nadležnosti".

- Jedna od tačaka koja je eksplicitno navedena u nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova jeste organizacija međunarodnih skupova. Dakle, to je prva stvar koju treba kazati. Druga stvar je da je gopodin Konaković imao nekoliko dodirnih tačaka - kao prvo: jedino ministarstvo iz kojeg su bila dva člana Organizacionog odbora su bili iz Ministarstva vanjskih poslova. Vrlo bitna je i ona tačka o kojoj je danas bilo govora i koja bi mogla biti predmet istraga, a to je firma kćerke njegovog kuma zbog koje je na kraju propao i tender i samit. A najvažnija dodirna tačka, po mom dubokom uvjerenju, je bježanje gospodina Konakovića od svoga posla - kazao je Kešo.

Obrazložio je kako je Konaković "trebao da se sam delegira i kaže da želi biti na čelu Organizacionog odbora".

- Iako on stalno napominje da mi govorimo da bi on trebao biti na samitu - ne mora on biti na samitu, ali na čelu Organizacionog odbora morao je biti. Bježeći od toga on je ustvari želio da postigne efekat u koje nema njegovog imena u timu za organizaciju, ali zato ima firma koja će učestvovati na tenderu, a on će izbjeći priču o mogućoj korupciji ili sukobu interesa i to je ustvari sva priča - kazao je Kešo.

Komentirao je i sam način Konakovićevog komuniciranja.

- Kad ga satjerate u ćošak, on skoči odjednom na drugu i na treću temu... Ja mislim da imamo zaista ozbiljan problem sa čovjekom takve psihologije, nespremnog da se suoči sa realnošću, sa činjenicama i tako dalje - naveo je Kešo.

Zlatan Begić je kazao da nakon današnjeg saslušanja Komisiji za borbu protiv korupcije tek predstoji mnogo posla, kao i da su danas dobili korisne informacije.

- Mnogo je tu elemenata, spominju se falsifikovane izjave. Sve to treba staviti u jedan kontekst i poduzeti mjere iz nadležnosti Komisije za borbu protiv korupcije da se ovaj slučaj rasvijetli.

Za početak mislim da mi moramo u ovom trenutku unutar institucija vratiti naše diskusije u okvire civiliziranog ponašanja i civilizirane diskusije. Ja danas, gledajući kolege, smatram da sva pitanja koja su postavljena su postavljena potpuno opravdano i vrlo korektno. Odgovori koji su dati su bili nužni, vidjet ćemo koliko su oni potpuni i u kojoj mjeri se podudaraju s istinom - kazao je Begić.

Još jednom je podvukao kako "diskusiju treba vratiti u civilizirane okvire".

- Mislim da nas divljaštvo neće nikuda odvesti, a pogotovo da na divljaštvo ne treba odgovarati divljaštvom - kazao je Begić.

Midhat Čaušević, jedan od inicijatora javnog saslušanja, kazao je da je suština saslušanja bila potreba da se ukaže na činjenicu da je otkazivanje Samita u Neumu jedna od najvećih blamaža države Bosne i Hercegovine od Dejtona do danas.

- Trebaju građani da znaju da je Samit odgođen zbog toga što su dva dokumenta koja je priložila firma a koji su bili uslovi za dobijanje posla organizacije Samita, po navodu žalitelja, falsifikovani - kazao je Čaušević.

Dodao je da "ako imamo to u vidu, kao i činjenicu da je danas ministar vanjskih poslova kazao da nije bio na sjednici kad je donesena odluka o organizaciji Samita, da je iz medija saznao da će se organizovati Samit, a nije bio na sjednici kada je otkazan Samit, da bi to on puno bolje uradio da je to njemu povjereno i za puno manje para, da se onda postavlja pitanje koja je svrha ministra Konakovića?"

- Ali ono što se ne može pobiti, i što je danas de facto i de iure i danas kazano - da je firma koja je dobila organizaciju Samita usko povezana sa ministrom Konakovićem, a da je dva člana u tim za organizaciju Samita direktno imenovao ministar Konaković, odnosno njegovo ministarstvo.

Sve to upućuje na jednu osnovanu intenciju da je ovo urađeno planski, sistemski kako bi se, između ostalog, pogodovalo osobi bliskoj ministru Konakoviću - kazao je Čaušević, te zaključio:

- Imali smo zgradu za kuma, a evo svjedočimo da otprilike i javne nabavke ne idu više za kumove, nego za djecu od kumova. 

Konaković je medijima nakon današnjeg javnog saslušanja kazao kako je direktno predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto dobila informaciju o tačnim datumima održavanja tog skupa, pokrenula proceduru i delegirala Sekretarijatu.

Naveo je da je na saslušanje došao samo zato što u priči o organizaciji Samita postoji firma koja se dovodi u vezu s njim jer poznaje te ljude, kao što poznaje i vlasnika firme žalitelja zbog koje je tender poništen.

Konaković je istakao da je važno utvrditi zašto Sekretarijat Vijeća ministara i komisija koja je vodila proces javne nabavke po navodima Ureda za žalbe nisu proveli adekvatnu proceduru i zašto je poništen tender.

Dodao je da je lično tražio informacije od Sekretarijata o načinu provođenja procedure i da je dobio korektan odgovor, predsjedavajuća Krišto je nastavila praksu koja očigledno postoji dugo jer postoji ista javna nabavka iz 2022. gdje je Sekretarijat na isti način proveo procedure i više od 200.000 KM dodijelio firmi bliskog srodnika Nedžada Brankovića kao organizatoru jednog velikog događaja.

Konaković smatra da je predsjedavajuća Krišto pogriješila jer je po toj ustaljenoj praksi naložila Sekretarijatu da provede procedure, koji je to pokušao i očigledno napravio grešku.

Poručio je da taj ko je napravio grešku treba biti sankcionisan i ako je bilo falsifikovanih potvrda, mora mu biti izrečena zatvorska kazna, a ako je njemu blizak, treba ga kazniti maksimalno.