U Sarajevu je jučer, barem politički, proglašena nova većina. SDA, SBiH i DF najavili su zajedničko djelovanje u Skupštini Kantona Sarajevo, a potom i formiranje vlasti.

Faruk Kapidžić, predsjednik Kantonalnog odbora SDA i nosilac liste te stranke na izborima u Kantonu Sarajevo, ostavio je otvorenom mogućnost da se ovaj politički aranžman prenese i na druge nivoe vlasti.

Na prvi pogled, stvar se doima jednostavna. Tri stranke dogovaraju većinu u kantonu i žele formirati vlast. 

Prvi račun će se praviti u kantonalnim skupštinama, a završni u Domu naroda Federacije. Iz toga razloga ono što je jučer dogovoreno u Sarajevu tek će se morati dokazati izvan Sarajeva.

Da bi se razumjelo zašto, treba se vratiti četiri godine unazad. Izbori 2022. ostali su zapamćeni i po snažnoj intervenciji međunarodne zajednice u izborni i ustavni sistem Federacije.

Christian Schmidt je, nakon zatvaranja biračkih mjesta, izmijenio pravila, a potom su uslijedile i intervencije u Ustav Federacije.

Te izmjene nisu bile samo tehničke. One su promijenile način na koji se nakon izbora dolazi do predsjednika i dva potpredsjednika Federacije, a istovremeno su pokušale smanjiti mogućnost da jedna faza postizbornog procesa bude beskonačno blokirana. 

Naime, nakon izbora formira se Dom naroda Federacije, iz njegovih klubova dolaze kandidati za predsjednika i dva potpredsjednika, a zatim se otvara pitanje Federalne vlade.

Delegati u Dom naroda Federacije dolaze iz kantonalnih skupština. Drugim riječima, kantonalna većina nije samo kantonalna stvar. Iz nje se biraju delegati za Dom naroda Federacije, a s njima dolazi i pregovaračka snaga.

Nakon formiranja federalnog Doma naroda slijedi izbor predsjednika i dva potpredsjednika Federacije.

Tek potom dolazi formiranje Federalne vlade. Predsjednik predlaže mandatara, mandatar sastavlja Vladu, a Vlada mora proći parlamentarnu proceduru.

Schmidt je 2023. dodatno intervenirao i u ovaj dio procesa, upravo zato što se pokazalo da izbor predsjednika i potpredsjednika ne znači automatski i formiranje Vlade. 

U Federaciji BiH se vlast ne formira jednim potezom. Ona se slaže u nekoliko institucionalnih krugova, a političke stranke u svakom od njih imaju različite mogućnosti za pregovore, uvjetovanja i blokade.

Ako se pokaže da će SDP imati dovoljno snažnu poziciju u federalnom Domu naroda - klubu Srba, njegova pregovaračka pozicija može biti znatno šira od one koju ima u pojedinačnoj kantonalnoj skupštini.

Naprotiv, odnos snaga u Federaciji mogao bi se koristiti kao poluga za pregovore u Sarajevu. Stranke koje budu imale dovoljno utjecaja u Domu naroda neće nužno tražiti samo dio federalne vlasti. Vrlo je moguće da učešće u federalnoj vlasti mogu uvjetovati učešćem u sarajevskoj kantonalnoj vlasti. 

Zato nije nemoguće zamisliti situaciju u kojoj se kantonalni i federalni pregovori međusobno uvjetuju.

HDZ BiH u cijeloj priči ima posebnu težinu. Njegov izborni rezultat daje mu snažnu poziciju u pregovorima, a mediji bliski HDZ-u već zagovaraju model vlasti u kojem bi uz HDZ bili SDA i SDP.

Dragan Čović želi da se Federalna vlada formira što prije i da HDZ dobije svoj dio vlasti.   

Istovremeno, iz HDZ-ovog političkog kruga stižu poruke da bi promjene Izbornog zakona trebale biti uvjet za formiranje vlasti. Ivan Pepić, profesor i analitičar, je na RTV HB upravo to otvoreno postavio kao zahtjev, uz poruku da hrvatska strana treba koristiti mehanizme koje ima.

Upravo tu bošnjačke stranke ne bi trebale čekati da vide šta će HDZ tražiti. Ako se već otvara pitanje Izbornog zakona, onda se mora otvoriti cijeli paket pitanja koja su važna i za Bošnjake. Ne samo ono što će HDZ staviti na sto. Zašto bi pitanje Hrvata bilo manje vrijedno od ustavno-pravnih pitanja koja su važna za Bošnjake?

Zato će pitanje biti i hoće li bošnjačke stranke u te pregovore ući sa svojim zahtjevima ili će ponovo razgovarati samo o tuđim.

Schmidt je 2022. promijenio pravila po kojima se nakon izbora formira vlast u Federaciji. Promjene su se odnosile i na izbor predsjednika i dva potpredsjednika Federacije, uz uvođenje rokova i mehanizama kojima se trebalo spriječiti da proces ostane blokiran.

Predviđena je i krajnja mogućnost prijevremenih izbora ako se, nakon svih propisanih pokušaja i rokova, Federalna vlada ne uspije formirati.

Godinu kasnije pokazalo se da ni nova pravila nisu bila dovoljna da se konkretan politički spor riješi bez nove intervencije.

Nakon izbora 2022. nije bilo dogovora o formiranju Federalne vlade, pa je Schmidt u aprilu 2023. donio odluku kojom je deblokirano njeno imenovanje.

SDA se nalazi u specifičnoj poziciji. Nakon godina provedenih u opoziciji u Kantonu Sarajevo, sada pokušava pokazati da može okupiti novu većinu i ponovo postati dio političkog odlučivanja.

Savezništvo sa SBiH i DF-om u Sarajevu u tom smislu ima jasnu političku poruku. Riječ je o strankama koje nisu dio aktuelne sarajevske vlasti i upravo zato ova koalicija može biti predstavljena kao pokušaj promjene dosadašnjeg političkog kursa.

Postoji i druga strana medalje. Što više stranaka SDA uvede u vlast, više se dijeli i odgovornost za ono što će ta vlast raditi.

Istovremeno, to je mač s dvije oštrice: ako partneri dobiju dovoljno prostora, SDA više ne može računati da će sva politička korist pripasti samo njoj.

SBiH i DF imaju interes da iz opozicione pozicije pređu u izvršnu vlast. SDA ima interes pokazati da može okupiti dovoljno širok politički blok. Iz toga je razloga sarajevska koalicija za SDA istovremeno predstavlja i priliku i rizik.

Kapidžićeva najava da bi se isti model mogao prenijeti i na druge nivoe otvara mnogo šire pitanje. Sarajevska većina sama po sebi ne rješava federalnu vlast.

Kantonalne skupštine biraju delegate za Dom naroda Federacije, a upravo će odnosi koji se sada budu stvarali u kantonima biti važni i za ono što slijedi na federalnom nivou.

Zato jučerašnja konferencija jeste važna, ali nije završetak procesa. Ona je samo otvorila proces dugog trajanja. 

Možda su jučer SDA, SBiH i DF napravili prvi ozbiljan korak prema vlasti. Za slavlje je, međutim, još rano.