Jedna poruka, pa druga, zatim treća. Blokirate broj. Blokirate ga na društvenim mrežama. Zatim slijede pozivi s nepoznatih brojeva. Javljanje s lažnih profila. Blokirate i taj profil. Počinjete se bojati svakog zvuka telefona. Mislite da je ta osoba.

Kada to ne upali, slijedi čekanje ispred zgrade, radnog mjesta, pojavljivanje na mjestima na koja odlazite i praćenje svakog vašeg koraka. 

Ono što neko pokušava predstaviti kao ljubav, zainteresiranost ili slučajnost, drugoj osobi može pretvoriti svakodnevni život u noćnu moru. 

U Federaciji BiH takvo ponašanje više nije samo neprijatnost koju žrtva mora sama trpjeti. Uhođenje je zakonom prepoznato kao posebno krivično djelo, a prvi podaci pokazuju da policija već evidentira ovakve slučajeve.

Koliko je teško živjeti s osjećajem da vas neko stalno posmatra, prati, provjerava gdje ste i s kim razgovarate, vjerovatno najbolje znaju oni koji su se našli u takvoj situaciji.

Nekada je dovoljno da osoba ugleda automobil koji je već nekoliko puta primijetila ispred svoje zgrade, da dobije poruku s nepoznatog broja ili da shvati kako neko zna gdje se nalazi iako mu to nije rekla.

Strah se tada ne završava izlaskom iz kuće. Prati žrtvu na posao, u prodavnicu, na kafu, pa čak i onda kada se vrati u vlastiti dom.

To može biti bivši partner koji je prihvata prekid veze. Međutim, može biti i neko kome niste dali šansu, neko s kim se jednom izašli na kafu i shvatili da "to nije to" ili ako ste se s nekim dopisivali, pa vidjeli da to ničemu ne vodi. A druga strana ne misli tako. 

Upravo zbog takvih situacija uhođenje je u Federaciji Bosne i Hercegovine uvedeno kao posebno krivično djelo.

Izmjene i dopune Krivičnog zakona FBiH, kojima je uveden novi član 179a, objavljene su u "Službenim novinama FBiH" 1. augusta 2025. godine, a zakon je stupio na snagu osam dana nakon objavljivanja.

Prema Krivičnom zakonu FBiH, uhođenjem se smatra ponovljeno praćenje ili uhođenje druge osobe, nastojanje da se s njom direktno, preko treće osobe ili putem informaciono-komunikacijske tehnologije uspostavi neželjeni kontakt, odnosno zastrašivanje na drugi način, ukoliko se time kod žrtve izazove tjeskoba ili strah za vlastitu sigurnost ili sigurnost člana porodice ili bliske osobe.

Iz Federalne uprave policije za Faktor pojašnjavaju da uhođenje ne podrazumijeva samo fizičko praćenje.

- U to spada fizičko praćenje poput pojavljivanja ispred kuće, radnog mjesta ili na mjestima koja žrtva često posjećuje. Također, ono podrazumijeva i digitalno uhođenje, poznato kao cyberstalking u šta spada opsesivno slanje poruka, e-mailova, poziva ili ostavljanje komentara na društvenim mrežama, čak i sa lažnih profila - navode iz FUP-a.

Dakle, nije riječ samo o osobi koja nekoga prati ulicom. Uhođenje može biti i uporno uznemiravanje putem telefona, društvenih mreža i drugih digitalnih kanala, zbog čega žrtva gubi osjećaj privatnosti i sigurnosti čak i u prostoru u kojem bi trebala biti zaštićena.

Posebno je značajno što zakon prepoznaje i situacije u kojima počinilac koristi treće osobe kako bi uspostavio neželjeni kontakt sa žrtvom.

Da uhođenje nije samo teorijska mogućnost predviđena zakonom, pokazuju i podaci Federalne uprave policije.

- U Federaciji BiH, u izvještajnom periodu januar – septembar 2026. godine, evidentirano je 38 krivičnih djela uhođenje iz člana 179a Krivičnog zakona FBiH, a 33 osobe su prijavljene - navode iz FUP-a.

Važno je naglasiti da broj prijavljenih osoba nije isto što i broj pravosnažno osuđenih počinilaca, ali ovi podaci pokazuju da policija već postupa u slučajevima koji se odnose na ovo krivično djelo.

Iz FUP-a pojašnjavaju da policijski službenici zaprimaju prijavu žrtve, koja donosi dokaze o uhođenju, ili ih policija pribavlja službenim putem.

- Za razlog podnošenja prijave dovoljno je da žrtva osjeća tjeskobu ili strah zbog neželjenih kontakata i praćenja - ističu iz Federalne uprave policije.

Jedan od problema s kojima se žrtve suočavaju jeste anonimnost na internetu. Pošiljalac uznemirujućih poruka može koristiti lažni profil, skrivati identitet ili otvarati nove naloge nakon što ga žrtva blokira.

Međutim, ni takav način komunikacije ne znači da počinilac ne može biti otkriven.

- U slučaju kada se navedeno krivično djelo izvrši putem informaciono-komunikacijskih tehnologija, policijski službenici putem međunarodne pravne pomoći mogu od kompanija (Meta, Google, X) zatražiti IP adresu i lokaciju sa koje je profil napravljen te na taj način identifikovati počinioca - navode iz FUP-a.

To znači da digitalno uhođenje ne mora ostati nerazjašnjeno samo zato što se osoba krije iza fotografije, izmišljenog imena ili lažnog profila.

Za osnovni oblik krivičnog djela uhođenja propisana je kazna zatvora do jedne godine.

Ukoliko je djelo počinjeno prema članu porodice ili bliskoj osobi, djetetu, osobi posebno ranjivoj zbog teže tjelesne ili duševne smetnje ili iz mržnje, počinilac se može kazniti zatvorom do tri godine.

Zakonske izmjene predviđaju i mogućnost izricanja sigurnosne mjere zabrane približavanja i komunikacije sa žrtvom. Ta mjera može trajati od šest mjeseci do pet godina, a obuhvata zabranu približavanja žrtvi na određenoj udaljenosti, pristupa prostoru oko njenog doma ili radnog mjesta, kao i zabranu uznemiravanja i komunikacije putem digitalnih tehnologija ili na drugi način.

Ipak, iz Federalne uprave policije upozoravaju da u vezi s ovim krivičnim djelom još nedostaje ustaljena sudska praksa.

- Međutim, imajući u vidu nedostatak ustaljene sudske prakse u vezi s navedenim krivičnim djelom, konačnu ocjenu o tome da li određeno postupanje sadrži obilježja krivičnog djela, odnosno njegovu pravnu kvalifikaciju, daje nadležno tužilaštvo, u okviru svojih zakonskih ovlaštenja - navode za Faktor iz FUP-a.

Uvođenje uhođenja kao posebnog krivičnog djela važno je upravo zbog poruke da niko ne bi trebao živjeti u strahu zato što je nekome odbio pažnju, prekinuo vezu, odbio kontakt ili jednostavno odlučio da ne želi komunikaciju.

Neželjena pažnja nije kompliment, upornost nije opravdanje, a pravo na miran i siguran život ne prestaje onda kada neko drugi odluči da ne prihvati riječ "ne".