U Agenciji za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine u Banjoj Luci, od 52 uposlena rade po jedan Bošnjak, Hrvat, ostali te jedan koji se ne izjašnjava.   

U Sarajevu, gdje se nalazi Kontrolna laboratorija, radi 45 uposlenika, od čega se 38 njih izjašnjavaju kao Bošnjaci, nijedan Srbin, dva Hrvata, tri ostala te dva koja se nacionalno ne izjašnjavaju.   

U Mostaru, gdje je Glavna kancelarija za farmakovigilancu, rade tri osobe koje su izjašnjavaju kao Hrvati.  

Podatak je to kojeg smo dobili iz kabineta direktorice Agencije o nacionalnoj zastupljenosti zaposlenih za sjedište ove institucije i svaku organizacionu jedinicu izvan njenog sjedišta zaključno sa 30. junom 2026. godine.   

Pogleda li se struktura zaposlenih, jedini zaključak koji se može izvući je da se Agencija za lijekove dijeli po nacionalnoj osnovi. Jer u Banjoj Luci većinski su radnici Srbi, u Sarajevu je najviše Bošnjaka, a u Mostaru od ukupnog broja zaposlenih sve su Hrvati.   

- To je od samog početka strategija direktorice Agencije Nataše Grubiše, ali i njene zamjenice iz Sarajeva Sabine Bešlagić, koja to nije zaustavila i promijenila - kaže sagovornik Faktora koji nas je zamolio da mu ne objavljujemo ime.   

U Banjoj Luci sjedište je Agencije, gdje se nalazi i kabinet direktorice prim. mr. ph. Nataše Grubiša (kadar SNSD) te nekoliko sektora i odjeljenja ovog državnog regulatornog tijela među kojima su: Inspektorat, Sektor za pravne poslove, finansije, klinička ispitivanja, lijekove i medicinska sredstva.

Na čelu nijednog od spomenutih sektora i odjeljenja u Banjoj Luci nema Bošnjaka otkako je, kako kaže sagovornik u junu 2025. godine direktorica Agencije poslala u penziju dotadašnju glavnu inspektoricu prim. mr. ph. spec. Indiru Fazlagić.

Kako bismo provjerili ove navode sagovornika, kontaktirali smo Fazlagić, koja nam je kazala da je imala 39 godina i šest mjeseci uplaćenog staža kada je od Agencije dobila rješenje o prestanku radnog odnosa po sili zakona.

- Direktoricu Grubiša nisu tada zanimali moji izvodi iz penzijskog i invalidskog osiguranja, nego je gledala pečate iz radne knjižice iz 1985. godine. Dostavljeni su joj svi dokumenti iz kojih je mogla vidjeti da mi do 40 godina uplaćenog staža nedostaje šest mjeseci jer sam u tom trenutku imala nepune 64 godine života. Nije je to zanimalo. Uručila mi je rješenje u kojem je navedeno da mi sa 30. junom završava radni odnos, a da ne govorim da je direktorica mogla, zbog nedostatka stručnog kadra, pisati Vijeću ministara BiH da mi se produži rad - kaže Fazlagić koja je uspostavila Inspektorat i u Banjoj Luci kao rođena Sarajka radila od 2009. do kraja juna prošle godine.

Saznajemo kako jedina osoba koja se u Agenciji u Banjoj Luci izjašnjava kao Bošnjak, radi kao farmaceut, nije na rukovodećoj poziciji, odnosno običan je uposlenik.     

U gradu na Vrbasu odlučuje se gotovo o svemu što je u vezi s Agencijom za lijekove i medicinska sredstva BiH.

Ono što je najvažnije je - koji će lijek biti registrovan u državi.

U Mostaru je Glavna kancelarija za farmakovigilancu. Međutim, kako kaže Faktorov sagovornik, služba u tom gradu ne postoji.

- Tu je nekad ranije radila jedna načelnica Bošnjakinja, ali je, da li pod pritiskom ili ne direktorice ili Stručnog vijeća, dala otkaz. Sada u Mostaru imate nekoliko uposlenika koji faktički rade samo protokol - navodi sagovornik.

Kako bismo provjerili ove navode, pozvali smo bivšu načelnicu u Mostaru, koja nam je to potvrdila.  

- Sve je bilo tako, ali ja to nisam dizala na viši nivo. Otišla sam iz Agencije - kazala nam je kratko bivša uposlenica Agencije za lijekove zamolivši da joj ne objavljujemo ime. 

U Sarajevu se nalazi Kontrolna laboratorija, a sjedište je i mr. ph. Sabine Bešlagić, zamjenice direktorice Agencije.

Sabina Bešlagić je supruga glumca Enisa Bešlagića, a na ovu poziciju imenovana je u junu 2023. godine.

Iako je njena prethodnica Dinka Muhović sjedila u kabinetu zamjenice direktora u Banjoj Luci, Bešlagić od samog imenovanja dolazi na posao u Sarajevu, bez obzira na to što je, kako ističe naš sagovornik, konkurisala na radno mjesto u gradu na Vrbasu.

- Bešlagić je od samog imenovanja trebala dolaziti na posao u Banju Luku kao što je to radila i njena prethodnica Muhović. U kabinetu direktorice postoji prostor rezervisan i za tu poziciju. Međutim, Bešlagić je u Sarajevu, ali se postavlja pitanje - kako će iz Sarajeva znati šta se dešava u Agenciji u Banjoj Luci?

Kad ste tamo na licu mjesta, u toku ste sa svim i možete reagovati kada nešto nije uredu, možete to zaustaviti. Uglavnom sve procese u Agenciji vodi isključivo Grubiša, Sarajevo dobija sažvakane informacije i ono što Banja Luka misli da trebaju znati. Vrlo je moguće da ovakvim ponašanjem Bešlagić zloupotrebljava položaj. Neki koji su htjeli raditi u Banjoj Luci nisu prošli na konkursu. Bešlagić je izabrana kao kadar NiP-a i SDP-a i kao takva zaštićena je, pa je mogla birati i gdje će raditi - kaže sagovornik.

Kontaktirali smo Bešlagić koja se pozvala na Ovlaštenje koje je donio i potpisao direktor Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, pozivajući se na član 61. i 62. Zakona o upravi BiH.

Dostupnost lijekova pacijentima

Navedenim aktom, kako dodaje Bešlagić, u skladu sa organizacionim potrebama i zahtjevima efikasnog funkcioniranja Agencije, zamjeniku direktora dato je ovlaštenje, ali i odgovornost da koristi pečat broj 2 Agencije te potpisuje značajan broj izlaznih akata koje nastaju u Kontrolnoj laboratoriji Agencije u Sarajevu.

- Svjesna činjenice kako mnogi nisu bili najsretniji s promjenama koje je donio moj dolazak na zamjeničku poziciju, ne samo u kontekstu preuzimanja potpisivanja akata, koje je do mog imenovanja privremeno obavljao pomoćnik direktora u Sarajevu, već i budući da sam poslovne procese poznavala iznutra i nisam bježala od njihovih suštinskih unapređenja, smatram posebno neosnovanim pokušaje da se moj rad dovode u pitanje isključivo na osnovu fizičke lokacije na kojoj obavljam svoje dužnosti. Lokacije na kojima radim i imam aktivno učešće su i Sarajevo i Banja Luka, što se može provjeriti - navodi Bešlagić.

Laboratorijski nalazi, kojima se potvrđuje kvalitet lijekova, predstavljaju izuzetno značajne dokumente, čije pravovremeno izdavanje ima direktan utjecaj na dostupnost lijekova pacijentima u BiH.

S obzirom na njihov broj i značaj, bilo bi, smatra Bešlagić, organizaciono neopravdano da se svaki takav dokument dostavlja iz Sarajeva u Banju Luku isključivo radi potpisa, čime bi se nepotrebno produžavale procedure.

- Kao osoba koja posjeduje odgovarajuće stručne kompetencije, više od 20 godina staža u Agenciji, od čega 10 godina rukovodećeg laboratorijskog iskustva i tri godine rukovodećeg iskustva u osiguranju kvaliteta, nastavila sam dobru praksu uspostavljenu prilikom osnivanja Agencije, preuzimajući odgovornost za potpisivanje i odobravanje akata iz djelokruga Kontrolne laboratorije - kazala je Bešlagić.