Advokat Senad Pećanin oglasio se povodom apelacije koju je Milorad Dodik podnio Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine. Pećanin analizira pravne i političke aspekte ove apelacije te razmatra njen potencijalni utjecaj na dalji razvoj političke situacije i funkcionisanje državnih institucija.

Danas će Ustavni sud BiH na 10. plenarnoj sjednici odlučiti o apelaciji Milorada Dodika na presudu Suda BiH, kojom mu je pravosnažno izrečena jednogodišnja kazna zatvora i zabrana vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina.

Iako javnost nije upoznata sa sadržajem apelacije, piše Pećanin, poznato je da će ključni, nimalo naivan argument za zahtjev za ukidanje presude Suda BiH biti grubo kršenje njegovog prava na pravično suđenje ("presumpcija nevinosti") garantirano stavom 2. člana 6. Evropske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, odnosno Ustavom BiH.

- Sasvim solidan osnov za Dodikovu apelaciju Ustavnom sudu BiH dali su neshvatljivi i neodgovorni javni pritisci na sud uoči izricanja presude od visokih funkcionera državne vlasti. Prednjačio je, naravno , lider Naroda i pravde i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, koje je, između ostalog, izjavio: "Ako Dodik bude oslobođen, pozvat ću sve na masovne proteste".

I da je ovo jedina izjava kojom je vršen pritisak na sud, a nije, te kojom je Dodik označen krivim prije pravosnažne sudske presude, ona bi mogla biti dovoljna da sud ustanovi da je Dodiku bilo uskraćeno pravo na pravično suđenje. Valja podsjetiti da je Ustavni sud u odluci po apelaciji Fadila Novalića, također, utvrdio da je pritiskom na sud (i tada Konakovića) bivšem premijeru Federacije BiH povrijeđeno pravo na pravično suđenje. Međutim, svoje utvrđenje, baš kao i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, Ustavni sud BiH je obesmislio time što presudu protiv Novalića nije ukinuo zbog evidentne povrede prava na pravično suđenje, uz ciničan zaključak (uz izdvojeno mišljenje sudije Mirsada Ćemana) da satisfakciju treba da mu predstavlja "deklaratorna odluka" o povredi njegovog prava.

Za razliku od odlučivanja u postupku po Novalićevoj apelaciji, o ishodu Dodikove apelacije neće odlučivati doskorašnji američki ambasador u BiH Michael Murphy i sutkinja Seada Palavrić (oboje su penzionisani). Zato nijedan ishod današnjeg postupka, pa čak ni odluka u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, ne treba biti iznenađenje - navodi Pećanin.

No čak ako Dodik zbog sutrašnje sjednice Ustavnog suda BiH priželjkuje nezavisan pravosudni sistem u BiH, ono što želi moglo bi mu se brzo obiti o glavu, piše Pećanin.

- Naime, Milorad Dodik je van razumne sumnje, 06. augusta 2025. godine počinio krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145 Krivičnog zakona BiH. Tada je Dodik, u funkciji predsjednika Republike Srpske, na konferenciji za novinare u službenoj zgradi Predsjednika Republike Srpske, izjavio: "Razbit ćemo iluziju o bilo kakvoj mogućnosti saradnje sa muslimanima. Muslimani su patološki neprijatelji srpskog naroda".

Ja sam u petak, 31.10.2025. godine predao Tužilaštvu BiH krivičnu prijavu zbog nesumnjivog počinjenja ovog teškog krivičnog djela. Ukoliko glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić bude radio svoj posao, Milorad Dodik neće imati priliku za dugotrajno slavlje, uprkos tome što mu je Elmedin Konaković dao adute u ruke (ako ne za Ustavni sud BiH, a ono za Evropski sud za ljudska prava u Strazburu) - zaključuje Pećanin.