Tužilaštvo Bosne i Hercegovine sve krivične prijave koje se tiču skandaloznog govora Milorada Dodika na skupu u istočnom Sarajevu šalje Okružnom javnom tužilaštvu u tom gradu.

"Zbog mjesne nadležnosti", naveli su u odgovoru na upite medija, kojima su se udostojili odgovoriti. Nama nisu, iako smo prije dva dana "uredno" poslali upit na zvaničnu e-mail adresu te pravosudne institucije.

Doduše, mi smo osim pitanja da li šta poduzimaju i misle li išta poduzeti nakon Dodikovog istupa koji ima sve elemente najmanje jednog krivičnog djela - izazivanje međunacionalne mržnje - pitali i to koliko je uopće predmeta u Tužilaštvu u kojima je prijavljena osoba Milorad Dodik, u koliko njih je donesena tužilačka odluka i možda najvažnije pitanje od svih - važe li uopće zakoni države Bosne i Hercegovine za Milorada Dodika.

Jer, uskoro će deset (!) godina otkako Tužilaštvo Bosne i Hercegovine "istražuje" kupovinu Dodikove vile na Dedinju u slučaju "Pavlović banka". Dodik je, koliko je poznato, ispitan u tom slučaju, ali tužilačke odluke nema ni na vidiku.

Slučaj organiziranja referenduma o 9. januaru iz 2016. godine, kojeg je Ustavni sud Bosne i Hercegovine prethodno proglasio neustavnim, iako je potpuno jasno da je iza njega stajao Dodik, nije ga ni okrznuo. Sve proslave i parade povodom tog neustavnog praznika također su prošle bez ikakvih posljedica.

U predmetu "Ikona" nakon peripetija s međunarodnom pravnom pomoći, donesena je naredba o neprovođenju istrage, a nedavno je obustavljena istraga i za posljednji u nizu napada na ustavni poredak države iza kojeg su stajali Dodik i njegova klika.

Nikome nije poznato koliko je prijava protiv njega podneseno zbog negiranja genocida u Srebrenici, ali, kako nam je to javno svima poručio glavni tužilac Milanko Kajganić "teško je podići optužnicu jer je potrebno dokazati posljedicu poticanja ili raspirivanja mržnje".

- Imamo situaciju u javnosti da se smatra da je donesen novi zakon i da taj zakon zabranjuje sam od sebe negiranje genocida, da svaka polemika oko toga je li negdje bio genocid ili nije bio genocid predstavlja krivično djelo. To nije u skladu sa Krivičnim zakonom BiH - "pojašnjavao" je na RTRS-u Kajganić, direktno poručujući i Dodiku, ali i svima kojima se to prohtije da mogu i dalje nekažnjeno govoriti šta god im se prohtije.

Jer zakon o zabrani negiranja genocida koji je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko je naprosto "preširoko postavljen", a našim tužiocima su "potrebne dodatne obuke kako bi se moglo procesuirati veličanje ratnih zločinaca i negiranje genocida".

Sve su prilike da je Tužilaštvu BiH i prvom čovjeku te institucije dosadilo pravdanje u javnosti za silne odbačene prijave, naredbe o nesprovođenju istrage i beskonačna otezanja istraga, pa su se naprasno odlučili za novu taktiku -  "nisu nadležni".

Za Dodika je, dakle, nadležno Tužilaštvo u Istočnom Sarajevu i MUP RS-a, ali su Tužilaštvo BiH i SIPA nadležni za Senada Muratovića iz Bužima i to zbog objava na Facebook stranici "Nanićevi Bužimljani".

Kako mu je to predočeno od pripadnika SIPA-e iz Regionalnog ureda Banja Luka on je "02.11.2024. objavio fotografije djece odjevene u vojne uniforme, 11.01.2025. objavio fotografije vojnih vozila, maskirno zelenih boja uz natpis 'Evo ih krećuu.. Neka,neka...', a 02.11.2024. godine i 11.01.2025. objavio i fotografije na kojima se vidi kolona ljudi koja šeta u vojnim uniformama sa vidno istaknutim vojnim amblemim".

Također mu je predočeno i da je 9. januara ove godine "objavio fotografiju teritorije entiteta Republika Srpska sa natpisom '9. januar početak velikosrpske genocidne agresije na Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake', uz opis 'Podijelite da se zna! Pamtimo i opominjimo!' sa pozivom sljedeće sadržine: 'Pozivamo sve Bošnjake u svijetu i prijatelje istine o agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocid nad njenim građanima, te prijatelje pravde za žrtve tih zločina da 9. januar obilježe kao: Dan početka genocida nad Bošnjacima ili dan sjećanja na genocid nad Bošnjacima. Dijelite u što većem broju da se vidi šta nam komšije slave i obilježavaju".

Time je, po tumačenju Tužilaštva BiH, "svjestan da svojim objavama javno izaziva i raspiruje nacionalnu mržnju i netrpeljivost medu konstitutivnim narodima u BiH, što je i htio, dakle, javno izazivao i raspirivao nacionalnu i vjersku mržnju i netrpeljivost medu konstitutivnim narodima koji žive ili borave u BiH".

Izazivanje vjerske, nacionalne, rasne mržnje i netrpeljivosti bilo je krivično djelo po Krivičnom zakonu BiH i prije Inzkovih izmjena koje se odnose na negiranje i veličanje genocida i drugih ratnih zločinaca i zločina.

I te odredbe Krivičnog zakona BiH su po svemu sudeći za Tužilaštvo "naširoko postavljene" pa su i tumačenja Tužilaštva "rastezljiva". Tako je, recimo, Tužilaštvo u svom tumačenju po metodi poznatoj kao "odokativna", da ne kažemo - prema pogledu kroz nacionalno obojene naočale, zaključilo da neće teretiti nekadašnjeg funkcionera SNSD-a Rajka Vasića zbog huškačkih izjava i tvitova, jer eto, on nema veliki doseg na mreži Twitter!?

Ovaj iz Bužima valjda ima veliki doseg, procijenili su "stručnjaci" predvođeni Kajganićem.

Da ne bude zabune, objave Vasića i Muratovića ni na koji način nisu usporedive, osim po dvostrukim aršinima koje imaju Kajganić i saradnici.

Muratovićeve objave sadrže fotografije i snimke sa tradicionalne manifestacije obilježavanja godišnjice akcije "Munja '93" koju pod komandom rahmetli generala Izeta Nanića izveli pripadnici 505. viteške brigade Armije RBiH, a u kojoj su nanijeli velike gubitke agresoru. U sklopu manifestacije održava se i marš, čiji su učesnici uglavnom veterani Armije RBiH i njihovi potomci. "Vojni amblemi" su obilježja 505. brigade i 5. Korpusa Armije RBiH, jedine legalne vojske na području Bosne i Hercegovine u peridu 1992.-1995.

Druga, pak, objava, sadrži sudski utvrđene činjenice o broju ubijenih u agresiji na RBiH, počinjenoim genocidu u Srebrenici, te presudama međunarodnih sudova i sudova u BiH, Hrvatskoj i Srbiji nalogodavcima i počiniteljima zločina u Bosni i Hercegovini.

Tužilaštvo zbog ovih objava Muratovića sumnjiči za krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a, stav (1) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.

Logikom Tužilaštva BiH, u slučaju Muratovića za ovo krivično djelo ipak nije potrebno dokazati "posljedicu poticanja ili raspirivanja mržnje".

Istom logikom ni Kantonalno tužilaštvo u Bihaću nije "mjesno nadležno".

Za razliku od Dodika, Muratović ističe, a ne negira presude sudova - logikom Tužilaštva BiH treba hapsiti Muratovića.

Ustavni sud BiH, za razliku od paradiranja 9. januara, uz pjesme u slavu Nemanjića i Obilića, nije zabranio obilježavanje godišnjice akcije "Munja '93" - logikom Tužilaštva opet Muratović krši zakon.

Jer, logično, Senad Muratović nije Milorad Dodik.