Nakon "puzajućeg šerijata" i sličnih sumanutih konstrukcija kojima se očajnički nastoje obesmisliti legitimni zahtjevi za poštivanjem vladavine prava u kontekstu formiranja državne vlasti i NATO integracija, na udaru političkih opcija koje zastupaju nepoštivanje Zakona o odbrani BiH i ostalih relevantnih odluka koje se odnose na NATO našao se i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović kao reprezent probosanske politike.

Tako su mediji pod kontrolom Milorada Dodika revitalizirali ranije optužbe kojima se nastojala dovesti u pitanje Džaferovićeva ratna prošlost, ovaj put začinjene tezama o potpisivanju državljanstava BiH "mudžahedinima". O kredibilitetu optužbi sasvim dovoljno govori činjenica da ih u javnosti zastupa samozvani ekspert za terorizam Dževad Galijašević.

Međutim, izostanak racionalnog uporišta nije spriječio Dodikove partnere iz HDZ-a BiH da posljednju Džaferovićevu posjetu Bugojnu iskoriste za plasiranje identičnih optužbi. Sinhronizirani ataci iz sjedišta SNSD-a i HDZ-a svjedoče o ozbiljnoj nervozi unutar tih stranaka, koje u nedostatku smislenih argumenata koji idu u prilog njihovim destruktivnim politikama nastoje vršenjem pritiska na političke oponente oslabiti njihove političke pozicije.

Zasmetao je HDZ-u Džaferovićev istup u Bugojnu, gdje je prisustvovao Svečanoj akademiji održanoj povodom obilježavanja Dana bugojanskih jedinica i 25. godišnjice Kupreške operacije, a u kojem je istaknuo da su vojne snage HVO-a bile u službi udruženog zločinačkog poduhvata. To je, smatraju u HDZ-u, "udar na temelje BiH, ali i suživota, historijskih vrijednosti i identiteta Hrvata".

- Pokušaji degradiranja i proglašavanja HVO-a zločinačko-agresorskom vojskom u suprotnosti su s istinom o BiH – smatraju u HDZ-u te podsjećaju na Galijaševićeve teze o "pomaganju svjetski poznatim teroristima, radikalistima i mudžahedinima".

Očigledno je da su u HDZ-u salvu kritika uputili na pogrešnu adresu. Džaferović u prošlosti jeste radio i kao sudija, ali nije on donio presudu kojom su vojni i politički čelnici takozvane Herceg-Bosne označeni kao dio udruženog zločinačkog poduhvata već Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), najrelevantnija institucija po pitanju određivanja karaktera ratnih dešavanja u BiH i regionu, te u svakom slučaju mnogo kredibilnija institucija za procjenu "istine o BiH" u odnosu na današnje relikte politike koja je osuđena kao dio tog zločinačkog poduhvata.

Pomalo zabrinjava činjenica da pravomoćne presude MKSJ-a dovode u pitanje oni koji se istovremeno predstavljaju kao "nosioci evropskih vrijednosti", s obzirom da je odbacivanje sudski utvrđenih činjenica u potpunoj suprotnosti sa evropskim vrijednostima.

Širenju fronta koji Džaferoviću ne može oprostiti sprječavanje formiranja vlasti utemeljene na nepoštivanju vladavine prava se pridružila i HDZ-ova nevladina organizacija, poznatija u javnosti kao HNS.

- Dosadašnja historiografska istraživanja ukazuju da je ARBiH više pobila i protjerala Hrvata, nego HVO Bošnjaka. To i Džaferović sam zna temeljem popisa stanovništva iz 2013. i usporedbe s onim iz 1991. godine – navodi se u saopćenju HNS-a.

Koliko su HNS-ova "historiografska istraživanja" kompatibilna sa činjenicama, svjedoči i dio optužnice u predmetu "Prlić i drugi".

- Organi vlasti Herceg-Bosne/HVO-a su se angažirali na naporima da se tokom cijele 1993. godine hiljade bosanskih Hrvata iz drugih dijelova BiH, a posebno iz srednje Bosne, premjeste (ili da se dovede do njihovog premještanja) u zapadnu Hercegovinu – navodi se u izmijenjenoj optužnici koju je prihvatio MKSJ, a u kojoj se ukazuje da je za prisilno iseljavanje Hrvata iz srednje Bosne odgovoran HVO, a ne Armija RBiH.

O sinhroniziranom djelovanju SNSD-a, HDZ-a te pripadajućih medija, "stručnjaka" i nevladinih organizacija, svjedoči i zajedničko zastupanje teza koje nemaju plodno tlo ni u najtvrđim uporištima tih stranaka.

- Nakon ovakvih lažnih optužbi i udara, postavlja se pitanje: Je li to Džaferovićev pokušaj zataškavanja istrage o njegovoj ulozi i ulozi AID-a u pripremi pripadnika Al-Kaide na terorističke napade 11. septembra 2001. na New York ili još gorih zločina širom svijeta, s obzirom da zna kome je sve potpisao i omogućio bh. državljanstvo – glasi dio saopćenja HNS-a u kojem se osvrću na optužbe koje je na upit Dodikove Srne Ambasada SAD-a u BiH odbila komentirati, pojašnjavajući da se radi o "medijskim spekulacijama".

Da Dževad Galijašević, Milorad Dodik ili šef HDZ-a Dragan Čović, isti onaj koji je 1993. koristio logoraše za prinudni rad, znaju nešto više o terorističkim napadima u SAD-u u odnosu na tamošnje sigurnosne službe, zaista je teško povjerovati i najzagriženijim pristašama njihovih politika, ali plasiranje ovakvih optužbi samo potvrđuje izostanak smislenih argumenata, odnosno potvrđuje neopravdanost njihovih politika.