Federacija Bosne i Hercegovine donijela je odluku o potpunom otpisu kamata na javne prihode za pravne subjekte koji dugovanja imaju zaključno s 31. decembrom 2023. godine, pod uvjetom da u roku 18 mjeseci plate glavni dug.

Dok Vlada tvrdi da će ovim potezom olakšati naplatu i rasteretiti privredu, ekonomski stručnjaci upozoravaju da se ponavlja praksa "brisanja dugova gumicom", čime se, kako kažu, šalje poruka da u BiH obaveze vrijede samo za one koji ih redovno izmiruju.

Prijedlog koji je Vlada Federacije BiH uputila pred oba doma Parlamenta Federacije BiH prošao je u hitnoj proceduri i u Zastupničkom i u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Kamate nastale po navedenom osnovu sa stanjem na dan 31.12.2023. godine bit će otpisane u cijelosti pod uvjetom da dužnik namiri glavninu duga najkasnije za 18 mjeseci od dana stupanja tog zakona na snagu.

Slaven Raguž, zastupnik Hrvatske republikanske stranke u Parlamentu Federacije BiH, na sjednici u septembru rekao je da se ne slaže sa ovim prijedlogom i da ga neće podržati jer se ovim "gumicom briše" 364 miliona KM koje su dio duga.

Posljednje prethodne izmjene legislative te vrste nalažu stanje u vezi s kamatama na dan 31.12.2019. godine i uplatu glavnog duga najkasnije za 12 mjeseci da bi dužnik dobio mogućnost za otpis polovine obračunatih kamata.

Službeni naziv novog akta je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode.

Prema podacima Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, efekat prethodnih mjera je naplata glavnog duga i troškova prinudne naplate od 54.553.721,29 KM, dok je iznos otpisanih zateznih kamata na javne prihode 23.047.131,35 KM.

Prema istim evidencijama, porezni dužnici su od dana stupanja na snagu posljednje izmjene Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode, do 31.12.2024. podnijeli ukupno 2.870 zahtjeva za otpis (obrazac ZAOK), a Porezna uprava izdala 2.728 rješenja.

Razlika izmedu broja primljenih zahtjeva i donesenih rješenja je zapravo u broju onih zahtjeva koji nisu riješeni zbog kratkog preostalog vremena za to, do krajnjeg roka za uplatu 21.10.2024. godine.

Ekonomski stručnjaci, ali i jedan dio parlamentaraca smatraju da ovo nije dobar potez jer se, kako ističu, "gumicom briše" 364 miliona KM koje porezni obveznici duguju na osnovu kamata.

Igor Gavran, ekonomski stručnjak, za Faktor ističe da je ovo, nažalost, slično kao s legalizacijom bespravne gradnje.

- Ovo nije izuzetak već svojevrsna tradicija da se vlade olako odriču naplate potraživanja i praktično nagrađuju ranije, a potiču buduće neplaćanje obaveza. Iako postoje izuzeci kada umanjenje obaveza uključujući i otpis kamata može biti opravdano (recimo ako je neko nastradao od elementarnih nepogoda ili mu je vlada onemogućila poslovanje u pandemiji ili bila treća ekstremna situacija), to bi moralo zavisiti od individualnih okolnosti i imati jako stroge kriterije - objašnjava Gavran.

Ističe da su često među vodećim dužnicima za poreze, doprinose i druge javne prihode upravo javna preduzeća, dakle umanjenjem njihovih obaveza vlast praktično umanjuje i odgovornost vlastitih kadrova (ili kadrova neke prethodne vlade) koji su te obaveze stvorili nesposobnim i nezakonitim upravljanjem.

- Ako vlada smatra da je opravdano umanjiti efektivne obaveze plaćanja duga u novcu radi poslovanja nekog subjekta, ni tada ne mora otpisivati bilo šta već može dug reprogramirati za isplatu rokom dužeg perioda ili može ga naplatiti preuzimanje udjela u kapitalu pa se tako naplatiti i onda kada bude moguće taj kapital opet pretvoriti u novac. Olako otpisivanje obaveza poručuje onima koji ih redovni plaćaju da su glupi i naivni jer neko drugi očito ne mora platiti - zaključuje Gavran.

Potcrtava da su generalno dodatni doprinosi svakako na niskom nivou pravne sigurnosti i nepredvidivosti u BiH gdje propisi ne znače obavezu već postoje brojni načini da se izbjegnu i ono što je danas obaveza sutra možda neće biti.

Međutim, iz Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH za Faktor je rečeno da su oni s 13 glasova podržali ovaj Vladin prijedlog.

Razlozi su, kako je Faktoru rečeno, da se privredi olakša poslovanje.