Svoje dužnosti kao član Predsjedništva neće obavljati u zgradi Predsjedništva BiH u Sarajevu, već u administrativnom sjedištu Vlade RS-a u Istočnom Sarajevu. Na sjednice će se uključivati putem Skypea, a ukoliko se ipak pojavi na sjednicama u zgradi Predsjedništva, zahtijeva da u prostoriji u kojoj se sjednice održavaju stoji zastava RS-a.
Kao novoizabrani član Predsjedništva BiH, lobirat će u svijetu za ukidanje institucije visokog predstavnika u BiH. Ruskog predsjednika Vladimira Putina pozvat će da posjeti Banju Luku, ali ne i Sarajevo.
Ovo je samo dio planova koje je javno iznio Milorad Dodik, novoizabrani član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda.
Da novi saziv Predsjedništva BiH, kojeg pored Dodika čine Šefik Džaferović i Željko Komšić, neće funkcionisati nimalo jednostavno, dalo se naslutiti i u sinoćnjoj emisiji "Kopča" TV1, u kojoj su gosti bili novoizabrani članovi državnog Predsjedništva.
Kritike na račun Komšića
Govoreći o tome kakvo je njegovo mišljenje o Komšiću i Džaferoviću, Dodik je najprije diplomatski kazao da su njih dvojica "legitimni izbor svog naroda" te kako on tu ne može ništa promijeniti, a zatim je "opleo" po Željku Komšiću.
- Naravno, Komšić je izabran glasovima Bošnjaka - formalno legalan izbor, a je li politički legitiman, to će se tek vidjeti. Njihov su problem njihove politike. Mislim da je malo Komšić prenaglio u ovim svađama sa Hrvatskom i Srbijom. Hrvatskoj prijeti da će je tužiti, Srbiji govori da priznaje Kosovo, itd. To svakako ne doprinosi mogućnosti da se BiH uspostavi na poziciji Predsjedništva kao regionalni partner i svakako umanjuje šansu za bilo kakav politički proces na regionalnom nivou – rekao je Dodik.
U prethodna dva mandata u Predsjedništvu BiH Komšić je nastupao s istom platformom "pa ništa nije učinio, niti će moći da učini", zaključio je Dodik. Da dijeli stav HDZ-a i svog političkog partnera Dragana Čovića u vezi sa Komšićevim izborom u Predsjedništvo, Dodik nije ni pokušao sakriti.
- Niste me trebali ni zvati da ja objašnjavam poziciju Željka Komšića, to me apsolutno ne zanima šta on misli o meni, kao što vjerovatno ni njega ne zanima šta ja mislim o njemu. Naravno da ja ne mislim da on ima političku podršku hrvatskog naroda i u tom smislu nije čovjek koji je autentični predstavnik hrvatskih nacionalnih interesa u BiH - rekao je Dodik.
Sudeći prema prvim izjavama nakon izbora, novoizabrani članovi Predsjedništva BiH teško će postići konsenzus oko nekih bitnih pitanja, posebno kada je riječ o odnosima sa Srbijom i Hrvatskom. Komšićeva izjava o Kosovu kao nezavisnoj državi već je izazvala revolt kako u državnom vrhu Srbije, tako i u RS-u. No, to nije jedini kamen spoticanja koji "obećava" da će buduće sjednice Predsjedništva BiH biti burne. Dok su Džaferović i Komšić uglavnom na istom fonu kada je riječ o odnosima sa Hrvatskom i tužbi BiH zbog izgradnje Pelješkog mosta, Dodik se tome za sada protivi.
- Mislim da to nije produktivno za BiH i neću to podržati, iako, možda, i imam neke razloge zbog opstrukcije Hrvatske u pogledu izgradnje mosta na Savi kod Gradiške - kaže Dodik.
On je odbacio i mogućnost da država potpiše sporazum sa Islamskom zajednicom, na način kako je to ranije urađeno sa Katoličkom crkvom i Sprskom pravoslavnom crkvom. Iako je priznao da nije ni pročitao tekst sporazuma sa IZ, to što su njegovi prethodnici Nebojša Radmanović i Mladen Ivanić odbili da ga potpišu za Dodika je dovoljan razlog da ni on to ne učini.
- Ako to bude izmijenjeno da, ali ako to bude kako je sada, neću potpisati – rekao je Dodik, ne precizirajući šta je to konkretno što bi, prema njegovom mišljenju, trebalo biti izmijenjeno.
On je pozvao Džaferovića i Komšića da naprave zajedničku odluku i pozovu EU da primi BiH u status kandidata, ali naglasio je da članstvo u NATO-u ne dolazi u obzir.
Jedina stvar oko koje su se za sada koliko-toliko složili novi članovi Predsjedništva je Dodikova inicijativa da se u skladu sa mogućnostima i resursima BiH, stvori takva situacija u kojoj bi prosječna plaća već do polovine naredne godine bila povećana na 1000 KM, a kasnije i na 2.000 KM. Komšić i Džaferović kazali su da u načelu to podržavaju, no nisu djelovali previše optimistično kada su u pitanju realne mogućnosti za takvo povećanje.
Kada je riječ o zastavi RS-a u Predsjedništvu BiH, Dodik je ponovio da će insistirati na tom svom zahtjevu.
- Moj zahtjev za zastavom, da stoji na onim mjestima gdje se ja pojavljujem je sasvim legalan, legitiman i predstavlja ustavnu strukturu BiH, a ja želim da se borim za ustavnu strukturu i ono kako je predviđeno Ustavom i Dejtonskim mirovnim sporazumom – rekao je predsjednik SNSD-a.
Zahtjevi u suprotnosti sa Poslovnikom o radu
Jednako kao i isticanje entitetske zastave na sjednicama, njegov zahtjev da mu sjedište bude u Istočnom Sarajevu u suprotnosti je sa Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH. U pravilu, Predsjedništvo održava redovnu sjednicu jednom u 14 dana.
- Redovne i vanredne sjednice Predsjedništva održavaju se u Sarajevu, u prostorijama Predsjedništva, ako se ne donese odluka o odvijanju sjednice na drugom mjestu. Ako član Predsjedništva ne može fizički prisustvovati sjednici, njegovo učešće se osigurava telekomunikacionim sistemima - stoji u članu 19. Poslovnika o radu Predsjedništva.
Dakle, ukoliko želi održati sjednicu preko Skypea, Dodik će za to morati imati opravdan razlog, a njegova percepcija Sarajeva kao "Teherana" teško da spada u opravdane razloge. Također, član 3. i 4. Poslovnika predviđaju da novoimenovani članovi Predsjedništva svečanu zakletvu moraju položiti u Sarajevu.
- Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz ranijeg saziva zakazuje konstitutivnu sjednicu novoizabranog Predsjedništva, u roku ne dužem od petnaest (15) dana, računajući od datuma potvrde službenih izbornih rezultata od Centralne izborne komisije BiH za nivo Predsjedništva. Konstitutivna sjednica zakazuje se u sjedištu Predsjedništva u Sarajevu i otvorena je za javnost - navodi se u Poslovniku.
A Milorad Dodik bit će i prvi predsjedavajući novog saziva Predsjedništva BiH. Kako nalažu pravila, dvije sedmice poslije prihvatanja dužnosti, Dodik bi trebao predstaviti orijentacioni plan rada za vrijeme svog predsjedavanja, a tada ćemo vjerovatno imati i konkretnije informacije o njegovom angažmanu kao člana Predsjedništva.