Ispred Edukativnog centra naselja Dobrinja večeras je obilježena 31. godišnjica prokopavanja i puštanja u funkciju sarajevskog "Tunela spasa", koji je od tog momenta bio jedina veza opkoljenog glavnog grada Bosne i Hercegovine s ostatkom svijeta sve do završetka opsade grada, krajem februara 1996, javlja Anadolija.

Tunel je prokopan ispod sarajevske aerodromske piste, čime su povezane dvije teritorije pod kontrolom Armije Republike Bosne i Hercegovine (Dobrinja i Butmir), po čemu je tunel i nazvan "Tunel D-B".

Ministar za boračka pitanja u Vladi Kantona Sarajevo Omer Osmanović rekao je večeras ispred Edukativnog centra Spomeničkog kompleksa Tunel D-B, na dobrinjskoj strani, da je "Tunel spasa čudo bosanskog otpora".

- Međutim, inženjer se neće sa mnom složiti da je to čudo, jer to je bio tako dobro isplaniran projekat, da bi za ovo sigurno, da je negdje drugo u svijetu, možda dobio Nobelovu nagradu, jer je spasio jednu državu, jedan grad, jedan narod - kazao je Osmanović.

Na obilježavanju godišnjice prikazani su arhivski snimci izgradnje objekta D-B i njegovog značaja za građane Sarajeva.

Također je promovisan i Edukativni centar te održana izložba radova studenata Likovne akademije u Sarajevu i učenika srednjih škola.Tunel je tokom rata opkoljenom gradu bio jedina "žila kucavica" za transport hrane, oružja i medicinske opreme, a danas je jedna od najposjećenijih turističkih lokacija u Sarajevu i BiH.

Objekat D-B uspješno je završen u večernjim satima 30. jula 1993. godine, a zvanično je pušten u funkciju 31. jula.

Prokopavanje sarajevskog ratnog tunela počelo je 29. januara 1993. godine, a povezao je naselja Dobrinja i Butmir (D-B). Gradili su ga Armija Republike BiH i civilna zaštita, a za taj mukotrpni posao s obje strane bilo je angažovano oko 300 ljudi. Radilo se 24 sata u tri smjene.

Tokom perioda dužeg od dvije godine bio je put kojim je dnevno prolazilo više hiljada ljudi, velike količine namirnica, roba i svega potrebnog za preživljavanje stanovnika bh. prijestolnice u ratnom okruženju.