open-navfaktor-logo
search
Ratni zločini
Obilježena 31. godišnjica svirepog strijeljanja 224 logoraša na Korićanskim stijenama
Bacanjem 224 ruže niz liticu na mjestu masovnog strijeljanja članovi porodica žrtava, bivši logoraši, predstavnici svih nivoa vlasti brojni građani danas su na lokaciji Korićanskih stijena, na planini Vlašić, obilježili 31. godišnjicu od svirepog masovnog strijeljanja 224 logoraša koje su prethodno pod izgovorom odlaska na razmjenu na ovu lokaciju doveli pripadnici vojih formacija Republike Srpske.
21.08.2023. u 13:55
get url
text

Članovi porodica ubijenih, bivši logoraši, brojni građani, predstavnici i članovi udruženja žrtava, bacanjem ruža niz stijenu u ponor dubine 300 metara, suzama i dovama su se prisjetili strijeljanih logoraša, na mjestu gdje su ubijeni nakon što im je naređeno da se poredaju duž ivice puta prema litici i kleknu.

Potom su uslijedili pucnji koji su trajali, prema svjedočenjima učesnika, zločinaca, više od 15 minuta.

{$galerijaFotografija}

Obilježavanju su uz brojne građane prisustvovali članovi porodica ubijenih, potom ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić, izaslanik člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića Mehmed Pargan, muftija travnički Ahmed ef. Adilović, predsjednik Saveza logoraša u BiH Seid Omerović, te predsjednici regionalnih saveza logoraša i udruženja žrtava.

Ministar Hurtić je u obraćanju prisutnima podsjetio na stratišta u poput Ahmića, Dretelja, Omarske, Srebrenice, Koričanskih stijena i brojnih drugih o kojima se dovoljno ne govori:

- Broj 224 treba da bude u našim glavama svaki dan, da se sjetimo 224 osobe, čovjeka. 224 osobe su likvidirane i bačene u ovu provaliju. Nemojmo zaboraviti taj broj i spominjite ga svojoj djeci.

Ministar Konaković je naglasio kako je važnije nego ikada se "istina o stradanju našeg naroda promiče i zagovara jer druga strana radi na tome da se faktografija u Bosni i Hercegovini mijenja".

Istakao je da su posebno jeziva svjedočenja onih koji su zločine počinili i u njima je sadržana sva brutalnost politike koja i danas u Bosni i Hercegovini živi.

Dejtonsko uređenje obavezuje današnje predstavnike u vlasti obavezuje da sjede i razgovaraju sa onima, kako je podsjetio, koji negiraju genocid, ali niko nikada neće trgovati istinom.

- Ujedinjeni u bolu kojeg danas dijelimo zbog ovog i svih drugih stradanja, mi smo uvijek spremni braniti Bosnu i Hercegovini i svaki njen pedalj - poručio je Konaković.

Muftija Adilović je kazao kako je današnje obilježavanje i sve što se dogodilo ovdje i na drugim stratištima "opomena svima nama".

Hamdija Joldić je igrom slučaja prije 31 godinu izašao iz autobusa, koji je njegove sugrađane odvezao u smrt.

Bio je zatočen u tri prijedorska logora, Keratermu, Omaraskoj, a potom i u Trnopolju.

- Kada su organizovani ti autobusi s tim majorom (Slobodanom, op.a.) Kuruzovićem, pet autobusa je trebalo da se napuni. Znam ljude koji su plaćali da uđu u te autobuse, ne znajući da idu u smrt. Ja sam ušao u jedan taj autobus, prošao kroz cijeli autobus i nešto mi je kao reklo "izađi" i ja sam izašao na prednja vrata. Ljudi su me pitali zašto sam izašao, a ja sam rekao da mi ostao grah nezapržen za ove što su u mojoj grupi i vratio sam se da ga dovršim - prisjetio se Joldić.

Rekao je da je narednog jutra "taj prokleti major Kuruzović ispričao laž kako su naše dočekali naši i ubili na Vlašiću, a bilo je jasno da je to notorna laž".

- Poznajem i ljude koji su preživjeli masakr. Mi smo borci koji su se vratili i živimo tamo na tom prostoru, jer malo ko su borci kao mi Kozarčani - rekao je Joldić.

Članice Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini, Regionalni Savez udruženja logoraša regije Banja Luka, Udruženje logoraša "Prijedor 92.", Udruženje logoraša Kozarac, te Udruženje porodica poginulih i nestalih "Vrbanja - Kotor Varoš" Travnik, realizovale su manifestaciju obilježavanja i pamćenja 31. godišnjice terora strijeljanja 224 logoraša.

Kako je objavio Savez logoraša u Bosni i Hercegovini, zločin nad logorašima su počinili pripadnici Interventnog voda policije Republike Srpske iz Prijedora, uz izgovor ”da logoraše vode na razmjenu“.

Kako su podsjetili predstavnici Saveza logoraša, po dolasku na lokaciju Korićana, zločinci odvode grupe logoraša nad ponor, a zlodjelo otpočinju naredbom logorašima da se poredaju i kleknu nad ponor Korićanskih stijena. Pucnjevima u leđa logoraša, i uz povike pripadnika policije da oni ovdje mjenjaju "mrtve za mrtve, i žive za žive", po drugi put ih ubijaju padom u ponor Korićana, a treći put ubijaju preživjele, bacanjem bombi za njima u ambis, navodi se u saopćenju.

Zločin nad ponorom Korićanskih stijena, kao i brojni drugi tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, je počinjen radi ostvarenja projekta etinički čistih područja, samo za pojedine narode, narode koji u svojoj filozofiji smatraju da vrijede više od ostalih, navodi se u saopćenju Saveza.

Za zločin na Korićanskim stijenama zatvorske kazne je dobilo 11 osuđenih, u trajanju od ukupno 200 godina. Još uvijek se traga za 80 posto skeletnih ostataka jer su tijela ubijenih logoraša prebačena i zakopana na drugim lokalitetima.

Za zločine pred MKSJ i Sudom BiH osuđeni su Darko Mrđa na 17, Damir Ivanković na 14, Gordan Đurić na 8, Ljubiša Četić na 13, Zoran Babić na 22, Milorad Škrbić na 21, Dušan Janković na 21, Željko Stojnić na 15, Saša Zečević na 23, Marinko Lepoja na 23 i Radoslav Knežević na 23 godine zatvora.

Muškarce, prethodno zatvorene u prijedorskim logorima, pod izgovorom razmjene, na Korićanskim stijenama postrojili su pripadnici interventnog voda tadašnje policije Republike Srpske iz Prijedora.

Naredivši im da kleknu, pucali su im u leđa nakon čega su njihova tijela padala u ponor dubok više od 300 metara.
 

Korićanske stijene - 31. godišnjica ratnog zločina
1 od 10
left-arrowright-arrow
2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.