Članovi nevladine organizacije Centar za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd prisustvovali su obilježavanju 31. godišnjice zatvaranja logora Heliodrom kod Mostara.

Objekt bivše JNA kasarne u Rodoču, južno od Mostara, tokom rata 1992. - 1995. godine služio je kao zatvor HVO-a za područje Mostara i šire okolice. Tokom sukoba između ARBiH i HVO-a objekt je služio kao mjesto zatočenja osoba bošnjačke nacionalnosti, civila i vojnika, sa šireg područja Mostara.

Zatočenici su bili podvrgnuti teškim uvjetima i ograničenom pristupu hrani i vodi te su bili prisiljeni na rad. Osim toga bili su podvrgnuti i svakodnevnim zlostavljanjima i premlaćivanjima.

Kroz logor je, prema svjedočenjima bivših logoraša, prošlo 10.000 ljudi, od toga 6.000 Mostaraca. Najmanje 77 zatočenika je preminulo od posljedica zatočenja u ovom objektu, saopćeno je iz Centra za nenasilnu akciju.

Pristup Heliodromu nije bio omogućen ni ovaj put.

Predsjednik Udruženja logoraša Mostar Emir Hajdarović izjavio je kako je zatvorena kapija najbolji komentar na odnos gradskih vlasti prema bivšim logorašima.

- Ova zatvorena kapija pokazuje ko su i kakvi su ljudi koji gospodare ovim prostorom i Sveučilištem u Mostaru. To i jesu ljudi koji su idejni tvorci svega što se događa u društvu i stoga nas ništa ne čudi. Ti ljudi ne zaslužuju da obavljaju funkcije koje obavljaju, posebno funkciju rektora - kazao je Hajdarović.

On je pozvao studente koji svakodnevno prolaze kroz kapiju Sveučilišta u Mostaru da se oslobode ljudi koji truju ovaj prostor, posebno mlade, svojim političkim i drugim stavovima, navodi se u priopćenju.

Heliodrom je, uz niz drugih mjesta u BiH i regiji, prepoznat kao neobilježeno mjesto zatočenja gdje se žrtvama kontinuirano onemogućava pristup i nastoji negirati patnja kroz koju su prošli.

Tamara Zrnović iz Centra za nenasilnu akciju kaže kako je ovogodišnje prisustvo komemoraciji povodom zatvaranja zatočeničkog objekta Heliodrom kontinuirana podrška žrtvama koje se bore za pravo na sjećanje.

- Jasno nam je da ne možemo nadomjestiti ljudske gubitke i patnju, ali želimo učiniti sve što je u našoj moći da izgradimo odnose međusobnog uvažavanja, poštovanja i povjerenja koji bi bili brana prijetnji da mržnja među ljudima različitih zajednica bude temelj novih nepravdi i nasilja u budućnosti. Danas smo došli da pružimo podršku ljudima koji traže da im se prizna patnja kroz koju su prošli, da im Sveučilište u Mostaru omogući da priđu, polože cvijeće. Njihova spremnost da podrže i druge ljude koji se suočavaju sa sličnim opstrukcijama nije samo iskaz dobre volje već i pokazatelj da je zajedničko sjećanje i solidarnost moguća - kazala je Zrnović, saopćeno je iz Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.