open-navfaktor-logo
search
Sud u Strazburu
Objavljen sažetak presude: Konstitutivni narodi u BiH povlašteni, izbori nedemokratski
"Konstitutivni narodi" očigledno uživaju povlašten položaj u sadašnjem sistemu, navodi se u sažetku presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu 29. augusta, piše Radio Slobodna Evropa.
29.08.2023. u 11:11
get url
text

VEZANI TEKST - Tragom vijesti iz Strazbura: Nova presuda Evropskog suda za ljudska prava ruši snove HDZ-a

Prema Ustavu Bosne i Hercegovine konstitutivni narodi su Bošnjci, Srbi i Hrvati.

Sud je donio presudu po apelaciji Slavena Kovačevića u kojoj je utvrdio da su njegova prava prekršena, te da je diskriminisan, jer ne može glasati za kandidate za Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), te za članove Predsjedništva BiH koji ne pripadaju konstitutivnim narodima i ne žive u određenom entitetu.

Kovačević se žalio, jer mu je ugroženo aktivno biračko pravo pošto kao neko ko živi u entitetu Federacija BiH, može da glasa isključivo za Hrvata i Bošnjaka kada bira članove Predsjedništva BiH.

Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, "Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH (FBiH)" i "Srbin iz entiteta Republika Srpska (RS)", što je odrednica koja onemogućuje Jevrejima, Romima, ostalima, mogućnost kandidiranja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda PSBiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.

Također, Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.

Isto se odnosi i na izbor delegata u Dom naroda državnog parlamenta.

Posljednjom presudom Evropski sud za ljudska prava je utvrdio da kombinacija teritorijalnih i etničkih zahtjeva predstavljala diskriminaciju.

Sud je pritom naveo da je Predsjedništvo političko tijelo države, a ne entiteta. Njegova politika i odluke tiču se svih građana Bosne i Hercegovine, bilo da žive u Federaciji, Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu.

Navodi se i da bi postojanje Doma naroda sastavljenog samo od predstavnika tri dominantne etničke grupe bilo prihvatljivo u kontekstu Bosne i Hercegovine, pod uvjetom da su ovlaštenja Doma naroda ograničena na precizno, usko i strogo definisane vitalne nacionalne interese konstitutivnih naroda.

S obzirom na to da donošenje svih zakona zahtijeva saglasnost Doma naroda, u njemu, kako stoji u presudi, moraju biti zastupljeni svi segmenti društva.

- Trenutno uređenje daje prednost etničkoj zastupljenosti u odnosu na političke, ekonomske, socijalne, filozofske i druge faktore, što pojačava etničke podjele u zemlji i potkopava demokratski karakter izbora - stoji u sažetku presude Evropskog suda za ljudska prava.

Zbog ovakvog izbornog zakonodavstva, Evropski sud za ljudska prava donio je pet presuda protiv BiH, a Ustavni sud BiH jednu presudu.

VEZANI TEKST - Mahmutović: Nema više "legitimnog predstavljanja", ne znam kako će "Trojka" sada isplivati jer HDZ ih neće pustiti

Evropski sud za ljudska prava je proglasio dijelove Ustava BiH diskriminatornim, najprije 22. decembra 2009. u predmetu "Sejdić-Finci", te kasnije u presudama u predmetima "Pilav", "Zornić", "Šlaku" i "Pudarić".

U svim dosadašnjim presudama Sud je naveo kako je BiH dužna da ukine diskriminatorske odredbe u Ustavu i Izbornom zakonu BiH. Te odredbe diskriminišu nacionalne manjine, građane, ali i konstitutivne narode u jednom od entiteta, tako što im onemogućava aktivno i pasivno učešće na izborima za članove Predsjedništva i Dom naroda parlamenta BiH.

Nijedna od njih nije provedena.

Presudu može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina.

Nadležnost Evropskog suda za ljudska prava suda je odlučivanje o pojedinačnim ili međunarodnim zahtjevima koji se tiču povreda građanskih i političkih prava sadržanih u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima.

{$galerijaFotografija}

presuda kovačević
1 od 4
left-arrowright-arrow
2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.