Zbog veoma teške hidrološke situacije na izvorištima u Sarajevskom polju, kao i ostalim vrelima sa kojih se vrši snabdijevanje vodom Kantona Sarajevo, protekli mjesec dolazilo je do redukcija.

Nije tajna da su izvorišta u Sarajevskom polju odavno ugrožena. Iako se godinama pričalo o alternativama, konkretnih koraka još nema.

Nacrt Urbanističkog plana Kantona Sarajevo za period od 2016. do 2036. godine poziva na racionalizaciju svih vidova potrošnje pitke vode.

- Potrebno je izvršiti optimiziranje crpljenje vode iz Sarajevskog polja, u razumnu granicu jer se već duže vrijeme nalazimo u situaciji ekstremnog narušavanja održivosti svih vodnih resursa, kroz zahvatanje količina vode koje iznose i do 30 posto od prirodno obnovljivih količina. Čitav sistem radi u prenapregnutom režimu čije se posljedice teško mogu predvidjeti – upozorava se u Nacrtu.

Jedna od mjera koju bi trebalo realizirati je i smanjenje sadašnjeg gubitka vode u gradskoj mreži sa oko 70 na 30 do 40 posto.

No to ne bi bilo dovoljno te se Nacrtom predviđa i korištenje alternativnih izvora vode s obzirom na to da postoji opasnost od nedostatka vodnih resursa za potrebe vodosnabdijevanja.

- A u cilju pokrivanja deficita potrebnih količina pitke vode, kao i u cilju revitalizacije gotovo devastiranog postojećih izvorišta vode u Sarajevskom polju. Ovim aktivnostima se treba pristupiti bez odlaganja. Kroz ranije rađenu dokumentaciju, pokazalo se da je vodozahvat na rijeci Bosni najjeftinija opcija iskorištenja i najbrža za implementaciju, ali su pitanja zaštite okoline i održavanja biološkog minimuma rijeke Bosne limitirali kapacitet vodozahvata na prosječno Q=600 l/s (Q=86 400 m3/dan) – pojašnjeno je.

Vodozahvat je, kako se dalje dodaje, lociran približno dva kilometra nizvodno od izvorišta Vrelo Bosne, blizu postojećeg kanala za infiltraciju u Konacima, a otprilike 300 m uzvodno od Rimskog mosta.

- Predložena je direktna filtracija bez koagulanata, a zbog visokog kvaliteta sirove vode. Filtrirana voda će biti hlorisana prije odlaska u postojeći rezervoar, iz kojeg će se hlorisana voda pumpati do centralnog sistema vodosnabdijevanja – opisano je u Nacrtu.

Naime, ranije realiziranim aktivnostima dostavlja se oko Q=400 l/s sa ovog izvorišta.

- Izgradnjom Filterskog postrojenja FP Bosna III, ukupnog kapaciteta Q=600 l/s, izvršila bi se realizacije jednog od dijelova Master plana, to jest zahvatanje navedene količine vode na optimalan način koji je tehnoekonomski najopravdaniji - navedeno je.

Nacrtom je ovo predviđeno kao kratkoročno rješenje dok je za dugoročno osiguranje dodatnih količina voda za potrebe vodosnabdijevanja, rješenje plansko usmjerenje izgradnje akumulacije na Crnoj Rijeci.

- U cilju stvaranja uvjeta za realizaciju podsistema Crna Rijeka, potrebno je u narednim fazama realizacije Urbanističkog plana izvršiti daljnje analize i istraživanja, kao i projektovanja u svrhu definisanja najracionalnije ekonomsko, tehničko-tehnološko i najpovoljnije rješenje na duži period. Vrijeme potrebno za planiranje i izgradnju brane se procjenjuje na otprilike 6 šest godina do završetka, te je stoga potrebno neposredno otpočeti sa fazom projektovanja i pripremnim radnjama za realizaciju projekta - navodi se.

Realizacija ovog projekta podrazumijeva zadržavanje izvorišta vode za piće u Sarajevskom polju koje bi, kako se dodaje, bila stalna aktivna rezerva.

- U ovom kontekstu, čitav vodovodni sistem Kantona Sarajevo treba prekomponovati, drugačije konceptualno postaviti, sa drugim trasama glavnih transportnih i distributivnih cjevovoda, sa pratećim glavnim objektima u smislu rezervoara i eventualno pumpnih stanica, sa ciljem uspostavljanja efikasnih zona potrošnje. Postojeći objekti bi se maksimalno iskoristili i eventualno optimizirali - zaključeno je.

Ono što bi moglo kočiti ovaj projekat jeste transport vode od izvorišta kroz entitet Republika Srpska. Ovakvo rješenje zahtijevalo bi međuentitetsku saradnju sa vlastima RS-a kroz čiju teritoriju bi cjevovod prolazio.