Redovna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske počela je danas u Banjoj Luci, a dnevni red dopunjen je sa nekoliko tačaka.

Ovim zakonskim rješenjem predviđa se formiranje rezervnog ili pomoćnog sastava policije RS-a.

Dnevni red ove sjednice dopunjen je i Prijedlogom zakona o izmjeni zakona o oružju i municiji po hitnom postupku, kao i rebalansom budžeta entiteta za ovu godinu.

Što se tiče Prijedloga zakona o o policiji i unutrašnjim poslovima, u prethodnom periodu je izazvao brojne reakcije, kako domaćih, tako i međunarodnih institucija u BiH.

Ministar unutrašnjih poslova RS-a Siniša Karan je ranije rekao da se iskazuje potreba za dodatnim brojem pripadnika u obavljanju svakodnevnih policijskih poslova, a posebno kada je riječ o elementarnim nepogodama.

Naveo je da MUP-u RS-a trenutno nedostaje 1.019 policajaca.

Karan je prije par dana, nakon sjednice Vlade RS-a, odbacio navode da se radi o rezervnom sastavu, i naveo da pomoćnu policiju imaju i mnoge druge zemlje, a pozvao je i Federaciju BiH da isto uradi.

Tvrdi da je razlog za ovakvu odluku - jačanje policijskih kapaciteta radi što veće sigurnosti građana, zbog poslova koji nisu primarno policijski, prije svega spašavanja.

- Zakon je u punoj funkciji ostvarenja nadležnosti MUP-a, ni ispod ni iznad toga, samo i isključivo za sigurnost građana. Prateći posljednjih godina razne elementarne nepogode, poplave 2014., požare, MUP ima potrebu za dodatnim brojem policajaca. To smo u zakonu definisali kao pomoćni sastav policije. Već se čuje da MUP formira rezervni sastav. Ovo je pomoćni sastav, samo zbog nedostatka kadra – kazao je ranije Karan.

Slično zakonsko rješenje je već jednom išlo u proceduru, ali je u junu 2019. godine, pred samo skupštinsko zasjedanje, MUP RS-a donio odluku da iz Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS-a, povuče član koji se tada odnosio na formiranje rezervnog sastava policije.

Šef Kluba zastupnika SNSD-a Srđan Mazalica objasnio je danas jučerašnje predlaganje, a potom eskpresno povlačenje inicijative da NSRS raspravlja o Prijedlogu zakona o zaštiti ustavnog uređenja RS-a.

Mazalica je rekao da su "popravili" u zakonu ono na šta je ukazao ranije Ustavni sud RS-a.

- Ali nama ne odgovara da se stvara percepcija, posebno od strane opozicije, da je taj zakon korak unazad u demokratskom smislu. Sva krivična djela koja su pobrojana u tom zakonu, već postoje u Krivičnom zakoniku RS-a. Mi osnivamo specijalno tužilaštvo i sud. Gospodin Igor Crndak je više puta govorio zašto tužilaštvo RS-a ne procesuira Christiana Schmidta. Tužioce i sudije mi ne biramo, nego VSTV, i logično je da neko od njih neće da procesuira nekoga ko je izvršio napad na ustavno uređenje RS-a jer nije lojalan RS-u. Ne želimo da se stvori percepcija da taj zakon služi za obračun sa opozicijom – rekao je Mazalica.

U prvoj verziji Zakona o zaštiti ustavnog uređenja RS, se navodilo da se "donosi sa ciljem efikasne zaštite ustavnog uređenja Republike Srpske".

Primjenjuje se radi otkrivanja i krivičnog gonjenja 21 krivičnog djela među kojima su - napad na ustavno uređenje, ugrožavanje teritorijalne cjeline, dovođenje RS-a u položaj potčinjenosti ili zavisnosti, sprečavanje borbe protiv neprijatelja, protivzakonito formiranje paravojnih i parapolicijskih snaga, diverzija, sabotaža,špijunaža , odavanje tajne RS-a...

Svojevremeno je Jelena Pajić – Baštinac, izaslanica predsjednika RS-a, rekla da su ova krivična djela već propisana Krivičnim zakonikom RS-a i da se ne uvode nova.

Ovim zakonom predviđeno je i formiranje Specijalnog tužilaštva, dok glavnog i druge specijalne tužioce imenuje NSRS, kao i osnivanje Specijalnog suda RS-a.