Kada treba obnoviti vozni park ili povećati vlastite plaće i uživati druge privilegije, bh. političari, prema dosadašnjoj praksi, ne štede, njihovi apetiti rastu. S druge strane, građani se suočavaju samo sa rastom troškova života, kontinuranim poskupljenjima i stežu kaiš od prvog do prvog.

Svakim danom svjedočime sve većim poskupljenjima i sve većem standardu života, a plaće i penzije minimalne. Građani kažu, najteže je penzionerima, oni ne žive nego preživljavaju.

Nakon 34 godine predanog rada, naša sagovornica, penzionerka bori se kako izaći na kraj sa svim troškovima i rastom cijena, uz minimalnu penziju.

Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe minimalnom plaćom je 20,09 posto, pa je većina bh. građana u dilemi, platiti račune ili kupiti hranu. Da teško pokrivaju troškove sa svojim primanjima kažu i anketirani građani.

Pedeset tri javne kuhinje širom BiH hrane gotovo 18.000 ljudi. U Bijeljini, mogućnost toplog obroka koristi 297 korisnika. U Mostaru zadnjih godinu sve je veći broj korisnika koji traže podršku Crvenog križa. Nije drugačije ni u ostalim bh. gradovima.

- Potroši se 50 hiljada vekni, na godinu dana, osam tona krompira, šest tona kupusa, tonu ipo pasulja, tri tone tjestenine, tonu ipo ulja i ostalih svih proizvoda - kaže Mitar Škorić, rukovodilac Narodne kuhinje u Bijeljini 

Tačan broj siromašnih u BiH je nepoznanica. Agencija za statistiku BiH je mjerila siromaštvo 2015. godine. Prosjek Evropske unije je tada bio 24 posto.

- Statistika je uvijek bila tačan zbir netačnih podataka. Generalno vidimo na svakom uglu ljude koje žive daleko lošije nego što bi nam to statistika trebala predočiti i što bi nam statistika prikazala. Definitivno građani BiH su siromašniji od prosjeka Evropske unije - mišljenja je predsjednik Kluba potrošača Srednje Bosne Admir Arnautović.

Ekonomski analitičar Ivan Gavran navodi kako u Evropskoj uniji imamo daleko bolju mrežu podrške.

- U smislu neke socijalno ugrožene kategorije dobivaju određenu pomoć s obzirom na razlčite druge načine kako se troškovi života mogu smanjiti. U BiH toga nema. Mi čak nemamo ni socijalne karte - dodaje on za BHRT.

Siromaštvo u Bosni i Hercegovini zahtijeva sistemski pristup i dugoročne promjene, napominju stručnjaci, a ne privremene mjere. Jedna od takvih mjera je upravo jednokratna pomoć penzionerima u Federaciji BiH. Riječ je o iznosu od 50 ili 100 KM. Iako je isplata počela danas, iznos nedovoljan i za nekoliko obroka potrošen je, kolokvijalno kazano, još jučer.