Potvrdila je to prof. dr. Aida Kustura, zamjenica šefa Molekularne laboratorije Veterinarskog fakulteta u Sarajevu i članica Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva za dalje praćenje situacije i poduzimanje mjera u cilju sprečavanja i ranog otkrivanje eventualnih slučajeva bolesti izazvanih novim koronavirusom.

- Na svu sreću do sada nismo imali nijedan pozitivan nalaz na pandemijski koronavirus, a na našem fakultetu radi se Pancorona protocol za PCR metodu (engl. polymerase chain reaction) sa odgovarajućim prajmerima i probama. To znači da radimo ukupne koronaviruse koji se trenutno mogu naći na području BiH, veterinari kod životinja, a kolege sa KCUS-a kod čovjeka, jer vrlo je važno znati da postoje blagi koronavirusi koji mogu imati simptome slične gripi koja je trenutno aktuelna na našem području - kaže Kustura.

Desetog februara stižu novi reagensi

Navodi kako trenutno Molekularna laboratorija Veterinarskog fakulteta u Sarajevu raspolaže opremom - sekvencionerom treće generacije kojima se određuje o kojem se koronavirusa radi (trenutno imaju reagensa za 20 do 30 uzoraka), a u procesu su nabavljanja zaliha za slučaj masovne pojave ovog virusa u BiH preko Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

- Ovo možda nisu trenutno veliki kapaciteti, ali treba uzeti u obzir da je to u ovom trenutku sasvim dovoljno, jer naša zemlja nije u visokom riziku, a 10. februara dolaze i novi reagensi. Važno je istaći da možemo dijagnosticirati novi pandemijski koronavirus, ali ga, po protokolu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), koji vlada u ovakvim situacijama, treba poslati i u jedan od referentnih laboratorija u Evropi na potvrdu.

Dodaje da su u stalnom kontaktu sa KCUS-om i Zavodom za javno zdravstvo Federacije BiH.

- Svako zna svoj dio posla. S obzirom da i jedni i drugi radimo Pancorona virus, nema potrebe da na fakultet, primjera radi, dolaze uzorci (brisevi, fluidi) ili bilo šta drugo, u slučaju sumje, nego bi laboratorija na KCUS-u radila PCR, a nakon toga bi uzorak došao nama na potvrdu, odnosno da se vidi o kojoj se vrsti virusa radi.

Iako u BiH do sada nije otkriven koronavirus, naša sagovornica kaže da je nekoliko slučajeva ljudi, koji su prethodnih dana stavljeni u karantenu, izazvalo bespotrebnu paniku.

- Panika je nastala jer mnogi ne znaju razliku između pojma izolacija i karanten. U izolaciju se stavljaju ljudi koji su oboljeli ili oni sa izraženim kliničkim simptomima bolesti. Karanten je preventivna mjera kojoj podliježu osobe koje su u zadnjih 15 dana bile u području pogođenim zarazom ili u kontaktu sa osobama sa tog područja.

Naša sagovornica kaže kako je novi virus od 96,7 do 99,2 posto sličan koronavirusu koji je doveo do pojave SARS-a i MERSA-a, a također potiče od šišmiša.

Rizikofaktor je i kohabitacija jako blizak kontakt ljudi i životinja divljih i domaćih na jednom prostoru, kao što je slučaj u Kini. Virus je prvobitno prešao na međudomaćina, a potom na čovjeka.

- Virus je mutirao i prešao na čovjeka, što mu je omogućilo vezanje na ljudske ćelije. Onog trenutka kada je ušao u ljudski organizam i počeo da se umnožava, tada je krenulo i njegovo širenje među ljudima.

Bolest bi vrhunac, prema grubim procjenama, mogla doživjeti od aprila do maja.

- Jako teško je prognozirati. Ono što je važno istaći jeste da je, prema prognozama epidemiologa, koronavirus u blagoj stagnaciji, odnosno da nema progresivan rast. Broj umrlih nije veliki, ako uzmemo u obzir SASR (10 posto umrlih) i MERS (34 posto umrlih), jer mortalitet, izazvan koronavirusom, trenutno iznosi oko tri posto. Što se tiče naše zemlje, rekla bi da treba biti spreman i oprezan, ali mjesta panici nema. Kod nas trenutno hara sezonska gripa od koje je do sada umrlo devet osoba. Sreća u svoj nesreći je što je epicentar oboljelih u Kini u kojoj se sve odvija po naređenju centralnog komiteta, a to znači da je ta zemlja trenutno u pravoj izolaciji. Zbog toga je jako malo ljudi iz Kine u posljednje vrijeme došlo do Evrope.

Ne postoji dezinfekcijsko sredstvo koje će ukloniti prljavštinu

Oboljeli su do sada uglavnom bile starije osobe i hronični bolesnici te ljudi narušenog imuniteta.

- Još uvijek nisu objavljeni zvanični podaci, koja je to starosna dob i spol, koji najčešće obolijeva. Ovih dana objavljena je informacija da je oko 70 posto onih koji su bili zaraženi i letalno završili, bili muškarci, a da su ostalo žene. No, ti podaci još nisu pouzdani.

Dodala je da epidemiolozi cijelo vrijeme ističu kako je početne simptome osobe zaražene koronavirusom teško razlikovati od onih inficiranih sezonskom gripom.

- Teško ih je razlučiti zato što se većina respiratornih infekcija uglavnom prenose kapljičnim putem i direktnim dodirom. Bitno je raditi na prevenciji - prati ruke vodom i sapunom, jer ćete na taj način ukloniti sve viruse. Nakon toga može se uzeti antiseptik ili dezinfekciono sredstvo kako biste pojačali učinkovitost. Samo dezinfekcijsko sredstvo nije dovoljno, jer ono ne može oprati prljavštinu i to stalno ponavljam. Osim toga, vrlo je važno pravilno termički obrađivati namirnice.

Na pitanje, kolika je vjerovatnoća da se koronavirus prenese putem paketa poručenih iz inostranstva, Kustura je odgovorila da je to skoro nemoguće.

- Virus bi se mogao prenijeti jedino da mu je osigurana adekvatna temperatura, vlaga i kiselost za preživljavanje. Da po mogućnosti u toj kutiji ima malo sputuma ili sekreta iz nosa, te da ima neki nosač ili nešto drugo što bi sadržavalo proteine kojima bi se hranio. Zato bi savjet ljudima koji rade u poštama, na carinama bio da nema razloga za brigu. Rukavice i maska nisu naodmet, ali ne kako bi se zaštitili od koronavirusa, nego od prljavštine, jer te pošiljke dolaze iz raznih dijelova svijeta, a prije nego što dođu na odredište putuju avionom, željeznicom i na razne druge načine - zaključila je Kustura.