Ugledni profesori i naučnici iz regiona danas su se okupili na naučnom simpoziju na Univerzitetu u Sarajevu i razmotrili sva pitanja, važna za prošlost i budućnost Bosne i Hercegovine i Srbije, te međunarodnoj zajednici poručili da je vrijeme za civilizacijski napredak i da se odnosi između dviju zemalja moraju odvijati na većem nivou.

Zato je, kako je zaključeno, nužna edukacija usmjerena ka miru i neophodno je otvoriti javni prostor za naučnu analizu odnosa BiH i Srbije, bez političkih kalkulacija i sadržaja. Također, posebno je ukazano da dijalogu i istini treba otvoriti vrata - dok su još otvorena za mir.

Učesnicima je poželio uspješnu diskusiju profesor doktor Rifat Škrijelj iz Centra za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu, koji je naglasio da je došlo "vrijeme za mirnodopski Dejton".

- Ako smo imali Dejton poslije genocida, sada nam treba jedan prije nego što bude kasno da simpozij dolazi u trenutku povećanih političkih tenzija, ali i porasta poruka o ratu – poručio je Škrijelj.

Govoreći o međudržavnim odnosima kazao je da Bosna prema Srbiji i kroz historiju, a i danas vodi korektan odnos navodeći da nikada iz BiH nije učinjena agresija na Srbiju. Naime, "zvaničnici BiH ne prelaze granicu bez poziva, dok srbijanski zvaničnici svakodnevno dolaze u Banju Luku bez protokolarnih najava".

Svoj stav o odnosu BiH i Srbije istakao je i potpredsjednik Federacije BiH Igor Stojanović koji smatra da se mora težiti ka civilizacijskom napretku.

- To je ljudski izazov i ovakvi naučni simpoziji pomažu da dođemo na veći nivo i pokažemo da smo veći i bolji. Važno je razgovarati na akademskom nivou sa ozbiljnim tezama kako civilizacijski napredovati u odnosima između BiH i Srbije. Trebamo pokazati da zaslužujemo bolji život u odnosu na naše prethodne generacije koje su dovele do sukoba – rekao je Stojanović.

Učesnike simpozija informisao je o trenutnom stanju koje pokazuje da "teške teme i pokušaj promjene paradigme u ponašanju političara danas nije popularno".

- Danas položiti cvijeće "svojim" žrtvama je nešto što je ustaljena norma, te bi korak naprijed bio da se pokaže poštovanje žrtvama i onih drugih, trećih – navodi Stojanović.

Osim u političkom značenju na simpoziju se o odnosu Bosne i Srbije razgovaralo i u historijskom i kulturnom smislu i to tokom obraćanja profesora Rusmira Mahmutćehajića, predsjednika Međunarodnog foruma Bosna.

- Povod za to su bile dvije knjige autora Marka Attile Hoarea, britanskog historičara i profesora historije na Sarajevo School of Science and Technology. Historiju bivše Jugoslavije istražuje od početka 90-ih godina 20. stoljeća. U prvoj knjizi govori o historiji Bosne, dok u drugoj daje pregled moderne historije Srbije. To je izvanredan povod da ono što u našoj kulturnoj javnosti naučimo, nedostaje dugo, da o ključnim pitanjima bosanske historije, kulture, politike i ekonomije raspravljamo.

Većini ljudi se čini da znaju sve što se toga tiče, a zapravo ne znaju. Ako želimo sebi jasno reći da "postoji bolja budućnost za ovu našu državu" to znači da treba rekonstruirati, dekonstruirati sva naša znanja o tome i zato je od izuzetne važnosti ovaj simpozij na kojem smo govorili kako otpočeti tu vrstu istraživanja koje će nas osloboditi od neznanja – kazao je Mahmutćehajić.

Organizatori simpozija bili su Međunarodni forum Bosna, Memorijalni centar Sarajevo i Centar za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu "Prof. dr. Zdravko Grebo".