Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine u okviru Plana revizija za 2025/2026. godinu proveo je 66 finansijskih revizija, obuhvativši subjekte čiji ukupni budžeti i finansijski planovi iznose otprilike 5,7 milijardi KM.

Rezultat revizorskog pregleda je 971 preporuka za otklanjanje nepravilnosti i unapređenje poslovanja, dok je čak 53 od 66 mišljenja o usklađenosti sa zakonima i propisima bilo s rezervom ili negativno.

Revizori su obavili 20 revizija korisnika Budžeta FBiH, od kojih 19 obaveznih, pet kantonalnih budžetskih korisnika, 11 jedinica lokalne samouprave, 16 zavoda, službi i javnih ustanova te 14 preduzeća u kojima država ima vlasnički udio od najmanje 50 posto plus jednu dionicu. Za 17 subjekata revizija je obavljena prvi put.

Kada je riječ o finansijskim izvještajima, dato je 30 pozitivnih mišljenja, 24 mišljenja s rezervom i 12 negativnih mišljenja.

Još lošija slika vidljiva je kod usklađenosti sa zakonima i propisima. Pozitivno mišljenje dobilo je svega 13 subjekata, dok je kod njih 48 dato mišljenje s rezervom, a kod pet negativno.

To praktično znači da je kod 53 od 66 revidiranih subjekata utvrđena potreba za rezervom ili je utvrđena takav nivo nepravilnosti da je revizorsko mišljenje bilo negativno kada je riječ o usklađenosti njihovog poslovanja sa zakonima i propisima.

Poseban problem predstavlja činjenica da Ured za reviziju nije izvršio planiranu reviziju Izvještaja o izvršenju Budžeta FBiH za 2025. godinu.

Razlog je to što Vlada FBiH nije razmatrala i usvojila, niti Uredu dostavila navedeni izvještaj.

O ovoj prepreci u izvršavanju zakonskih obaveza i njenom utjecaju na realizaciju Plana revizija Ured je obavijestio Parlamentarnu komisiju odgovornu za reviziju.

Osim toga, nije izvršeno još sedam planiranih revizija.

Revizija Union banke d.d. nije provedena zbog stava Ustavnog suda FBiH da banke, kao finansijske organizacije od posebnog značaja za Federaciju, ne spadaju u kategoriju subjekata nadzora Ureda za reviziju.

Revizija Naftnih terminala Federacije d.o.o. Ploče nije provedena zbog nemogućnosti pribavljanja revizorskih dokaza.

Još ozbiljniji problem odnosi se na pet ustanova socijalne zaštite: Ustanovu za socijalno zbrinjavanje i zdravstvenu njegu Ljubuški, Pazarić, Drin, Bakovići te Ustanovu za socijalno zbrinjavanje, odgoj i obrazovanje Sarajevo.

Za njih nisu postojali preduvjeti za obavljanje finansijske revizije za 2025. godinu.

Zbog toga je Ured za reviziju pripremio poseban izvještaj i o svemu informisao Parlament FBiH, Parlamentarnu komisiju odgovornu za reviziju, predsjednika FBiH, Vladu FBiH, Federalno ministarstvo finansija i Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.

Ured je u okviru 66 finansijskih revizija dao ukupno 971 preporuku s ciljem otklanjanja nepravilnosti i jačanja sistema internih kontrola.

Istovremeno, revizori su pratili i šta su ranije revidirani subjekti uradili po preporukama koje su im već bile date.

Obuhvaćeno je 76 ranijih revizija provedenih od 2017. do 2023. godine, u kojima je bilo ukupno 1.129 preporuka.

Od toga je 69 posto preporuka realizirano ili djelimično realizirano, dok 28 posto nije realizirano. Za tri posto preporuka nije izvršena ocjena postupanja.

To znači da gotovo trećina ranije datih preporuka i dalje nije provedena.

Kod subjekata koji su revidirani u posljednjih deset godina, Ured je ocijenio 646 preporuka iz 48 izvještaja. Njih 58 posto je realizirano ili djelimično realizirano, 38 posto nije realizirano, dok za četiri posto nije vršena ocjena.

Revizori navode da se praćenje postupanja po preporukama, koje se provodi već petu godinu, pokazalo korisnim jer su pojedini subjekti tek nakon praćenja počeli ozbiljnije raditi na njihovoj implementaciji.

Međutim, podaci istovremeno pokazuju da značajan broj preporuka i dalje ostaje mrtvo slovo na papiru.

U 44 posto izvještaja uz mišljenja o finansijskim izvještajima, kao i u 57 posto izvještaja uz mišljenja o usklađenosti, revizori su skrenuli pažnju na značajna pitanja.

Ta pitanja nisu nužno utjecala na dato mišljenje, ali su ocijenjena dovoljno značajnim da budu posebno navedena korisnicima izvještaja. U pojedinim slučajevima riječ je i o problemima koje revidirani subjekti ne mogu sami riješiti.

Na njih se, kako navode iz Ureda, posebno skreće pažnja Parlamentu FBiH i Vladi FBiH, kojima se dostavljaju svi revizorski izvještaji radi informiranja i poduzimanja odgovarajućih aktivnosti.

Ured za reviziju očekuje da će Parlamentarna komisija odgovorna za reviziju, ali i drugi zakonodavni i izvršni organi, održati rasprave s rukovodiocima revidiranih institucija i tako utjecati na provedbu preporuka i otklanjanje nepravilnosti.