Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine posljednju je sjednicu održao 22. jula, a Dom naroda 27. jula.

Parlamentarci ne zasjedaju, a ne zasjedaju ni parlamentarne komisije jer članovi ne bi da dolaze mimo onog rijetkog dana kada je sjednica doma iako teme nekih komisija nisu u vezi s aktima u parlamentarnoj proceduri.

Za to vrijeme 7.000 KM mjesečnih primanja je redovno, a omogućen im je i rast plaća.

Kolektivni godišnji odmor je formalno obrazloženje zašto u augustu nisu imali sjednica, a za septembar se kaže "zaboga, predizborna je kampanja". Valjda život treba stati dok se bore za fotelje.

Ali Parlament BiH nije uvijek ne radio dok je predizborna kampanja. Štaviše, od Općih izbora 2002. godine uglavnom je bilo sjednica dok je tekao mjesec zvanične borbe za glasove. Nekada je bilo i po dvije sjednice u septembru, mjesecu rezervisanom za kampanju jer su Opći izbori uvijek bili u oktobru. Skoro sve te sjednice su bile redovne.

Opći izbori 2002. bili su 5. oktobra, Zastupnički dom je imao sjednicu 16. septembra te godine i potom 1. oktobra, a Dom naroda je također zasjedao u septembru.

Opći izbori 2006. godine bili su 1. oktobra. Zastupnički dom je prethodno zasjedao 18. septembra, a prije toga 29. augusta, dakle u vrijeme "kolektivnog godišnjeg". Dom naroda je, zamislite, imao dvije sjednice tog septembra, 7. i 20. Tada su vlast, do izbora, bili SDA, HDZ, PDP, SDS.

Opći izbori 2010. su bili 3. oktobra. Zastupnički dom je imao sjednicu 1. septembra, kao i Dom naroda. Vlast su tada činili SDA, SNSD, HDZ.

Opći izbori 2014. su bili 12. oktobra. Zastupnički dom imao je sjednice 4. i 25. septembra te godine, a Dom naroda 10. septembra. U vlasti koja je završavala su tada bili HDZ, SNSD, SDP, bio je i SBB, SDS.

Opći izbori 2018. su bili 7. oktobra. Zastupnički dom je imao sjednice 4. i 17. septembra, a Dom naroda 11. septembra. U vlasti su bili SDA, HDZ, SDS, PDP.

Opći izbori 2022. su bili 2. oktobra. Zastupički dom tada nije imao sjednice u vrijeme kampanje. Posljednju prije izbora je održao 30. augusta, što je opet više nego aktuelni saziv, pa potom tik nakon izbora 5. oktobra. Slično je bilo s Domom naroda, imali su sjednicu 29. augusta pa 4. oktobra. Vlast su tada činili SDA, SNSD, HDZ.

Sada su u vlasti Trojka (SDP, NiP, NS), HDZ i SNSD.

Ni Vijeće ministara Bosne i Hercegovine se nije proslavilo. Posljednju redovnu sjednicu imali su 30. jula. Od tada do danas održali su sedam telefonskih, za razliku od prethodnih saziva izvršne vlasti.

Zašto se uvodi praksa nezasjedanja dok traje predizborna kampanja i ima li valjanog razloga, pitali smo neke od parlamentaraca, iz opozicije i većine. Složili su se da nema.

Midhat Čaušević, zastupnik SDA, kazao je da su u pitanju političke kalkulacije.

- Rekli su da će biti sjednica u augustu, slijedom toga je trebala i u septembru. Nema ih. Ne postoji kvalificirana većina u Parlamentu. Vjerovatno su se vodili tom logikom bojeći se da neće proći neki zakoni i inicijative. Nema nijedan drugi razlog. U isto vrijeme Vijeće ministara BiH ne radi, sveli su se na protokolarna pitanja – dodao je Čaušević.

Kazao je da je njihov metod rada zasnovan na jednoj vrsti anarhije jer koalicija koja je uspostavljena zasnovana je na interesu, pozicijama, ne na programu.

Nihad Omerović, zastupnik vladajućeg NiP-a, istakao je da ima i više nego dovoljno opravdanih razloga da se zasjeda posebno zbog reformsih zakona iz oblasti pravosuđa koji su nam uvjeti za nastavak evropskog puta, ali imamo ružnu političku realnost "imajući u vidu odnose sa SNSD-om i njihovom sestrinskom, majčinskom, bratskom strankom HDZ-om".

- Ovo im je životna bitka političkog opstanka. Nastoje na svaki način dovršiti svoj posao destrukcije. Maksimalno su se potrudili s mogućim i nemogućim resursima da pokušaju kupiti, orobiti biračko tijelo. Masovne izborne krađe neće biti izvodljive, sistem se zaključava u 19 sati. Neće biti načina izborne krađe da dođu do rezultata i ključa, odnosno broja delegata u Domu naroda kojim bi mogli blokirati sve procese – dodao je Omerović.