Nakon što je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utvrdila i uputila Parlementu FBiH Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu "Južna interkonekcija BiH i Hrvatska", uz prijedlog da se razmatra i usvoji po hitnom postupku, još jednom se pokazalo da Vlada FBiH nema ni najmanji senzibilitet u zaštiti energetskih državnih projekata i državnih kompanija, već po direktivama Dragana Čovića ispunjava želje, čak i u ovom projektu koji je od krucijalnog značaja za sigurnost snabdijevanja BiH prirodnim gasom i diverzifikaciji izvora snabdijevanja, saopćila je Stranka za BiH.

- Evidentno se postavlja pitanje da li se ovim izmjenama Zakona stvaraju ujedno i preduvjeti i da se u trgovini gasom umjesto Energoinvesta nametne kompanija Amira Gross Kabirija, koji je u februaru ove godine potpisao Memorandum o razumijevanju kojim se osigurava okvir za dugoročno snabdijevanje prirodnim gasom - istakli su.

Postavljaju pitanje da li je cilj ove Vlade FBiH da uruši energetski sektor Federacije BiH na način da umjesto dvije državne kompanije "ubaci" dvije privatne, sve pod marketinškom floskulom hitnosti uređenja energetskog sektora? 

- Naime, uključivanjem Dodikovih lobista za ukidanje sankcija kojima je bio izložen dovode se u pitanje stvarne namjere realizacije projekta Južna interkonekcija, posebno imajući u vidu što se direktno u Zakonu proziva firma AAFS Infrastructure and Energy LLC, koja je formirana prije nešto više od pola godine.

Navedena kompanija ima sjedište na adresi na kojoj se nalazi poslovna zgrada koja je ujedno adresa za stotine hiljada preduzeća koja koriste tu lokaciju kao komercijalnog registrovanog agenta za svoje kompanije sa ograničenom odgovornošću, iz čega proizilazi da ova kompanija nema apsolutno nikakvih kompetencija niti znanja u realizaciji gasnih projekata i projekata iz energetskog sektora - naglašavaju iz SBiH.

U vezi s tim, dodaju, iz izmjena i dopuna Zakona izbačen je dio koji se tiče upravljanja nad izgrađenim gasovodom, čime se upravo ove tvrdnje i potvrđuju, a prvobitni plan o dodjeli koncesije ovoj kompaniji sada je u izmjenama Zakona dat samo kao opcija.

- Kako Vlada FBiH gleda na ovaj projekat najbolje se vidi u činjenici da je kroz izmjene i dopune ovog Zakona izvršeno derogiranje odredbi Aneksa 9 Dejtonskog sporazuma, kojim je predviđeno osnivanje javnih korporacija u BiH na projektima i uslugama od zajedničkog interesa za oba bh entiteta.

Umjesto da se instistra da se formira javna korporacija u BiH, na način kako je to uređeno u sektoru električne energije i sektoru željezničkog transporta, te javnih emitera, sada imamo situaciju da se po prvi put odustaje od ovog koncepta na način da se kroz Zakon imenuje privatna kompanija koja će realizovati projekat, te se time narušava koncept javne korporacije u sektoru prirodnog gasa - ističu u saopćenju.

Navedenim se, ocjenjuju, pravi pravni presedan koji se sutra potencijalno može iskoristiti i kao argument disolucije već formiranih javnih korporacija u BiH.

- Istovremeno, izmjenama Zakona je predviđeno da nosilac investicije u procesu rješavanja imovinsko-pravnih odnosa nema obavezu plaćanja naknade za eksproprisanu nekretninu Federaciji BiH, kantonima, gradovima, općinama, javnim preduzećima ili javnim ustanovima, čime se također stvara pravni presedan da se privatna kompanija oslobađa ove obaveze, i to na nekretninama koje su odlukom visokog predstavnika u BiH pod zabranom raspolaganja.

I pored svega navedenog Vlada FBIH dodjeljuje izgradnju gasovoda privatnom subjektu, iako nije riješila prethodno pitanje, niti se uopće u resornom Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije vode aktivnosti ko će garantovati za kreditni aranžman koji će biti osiguran od navedene kompanije i samim tim postavlja se pitanje da li će se ovim dodatno opteretiti budžet FBiH, ili što je još i važnije pod kojim uvjetima - navode iz SBiH.

Resorno ministarstvo bi, kako ističu, trebalo u najmaju ruku znati da međudržavni sporazum nije suštinska osnova za implementaciju projekta, jer je to samo izraz političke volje, dok projekat za interkonekcijske gasovode započinje kroz definisanje tzv. Cross Border Capacity Agreementa, koji trebaju usaglasiti i potpisati dva operatera sistema uz saglasnost regulatornih tijela.

- Neminovno je usaglasiti pitanja poput tačke spajanja gasovoda, zakup kapaciteta, tehničke standarde, balansiranje, garancije i čitav niz drugih suštinskih pitanja, jer svi kao da zaboravljaju da je susjedna Hrvatska kao članica EU na to posebno obavezana.

Sve navedeno pokazuje da se ovom poslu prišlo samo sa jednim ciljem, a to je da se kroz izmjene i dopune Zakona odredi kompanija koja će izgraditi gasovod i koja će kroz kreditni aranžman tražiti adekvatne garancije, a ono što čini jednu međunarodnu interkonekciju je zanemareno i gurnuto u drugi plan. Da bi gasovod kao infrastruktura uopće funkcionisao neko njom mora upravljati i dobiti status operatora transportnog sistema (TSO), koji još nije određen niti se zna ko bi to bio, čime se jasno potvrđuje da je Vlada FBiH odustala od modela javnih korporacija, a krenula u jednu avanturu kojom može dovesti u pitanje i već formirane javne korporacije - tvrde iz SBiH.

Iz svega navedenog, Stranka za BiH, kako naglašavaju, neće podržati predložene izmjene i dopune Zakona, jer, kažu, ne žele prevashodno da učestvuju u derogaciji Dejtonskog sporazuma, niti u napuštanju koncepta koji znači da se transport prirodnog gasa uredi kroz Aneks 9 Dejtonskog sporazuma, na način da javna usluga transporta gasa bude uređena na isti način kako je to već urađeno u sektoru električne energije kroz formirani Elektroprijenos, kao državne kompanije.

- Stranka za Bosnu i Hercegovinu je nedvojbena u opredjeljenju da sa međunarodnim partnerima, uključujući i američku administraciju u BiH radi na unaprijeđenju Dejtonskog sporazuma, a ne na njegovom urušavanju, te na unapređenju energetske sigurnosti svih građana u BiH, dok mešetaranje ovako značajnim državotvornim pitanjima ostavlja Trojki na odlasku - zaključuju u saopćenju.