Sedam prehrambenih proizvoda s područja Bosne i Hercegovine je samo u posljednjih 15-ak dana dobilo rješenje oznake porijekla ili oznake geografskog porijekla, odnosno postali su zaštićeni brend.
Rješenja je dala Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, i to za Hercegovački ćupter, Semberski kupus, Fojnički krompir, Repovački sir, Gatački kajmak iz mješine, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Hercegovine i Sarajevski ćevap.
Postavlja se pitanje šta ova zaštita brenda konkretno znači u praksi, šta znači proizvođaču, šta potrošaču, da li sobom donosi poskupljenje tog proizvoda.
- Ukupno 12 proizvoda u Bosni i Hercegovini trenutno je registrirano oznakom porijekla, oznakom geografskog porijekla i oznakom zagarantirano tradicionalnog specijaliteta.
Prehrambeni proizvodi koji su registrirani jednom od navedenih oznaka na tržištu spadaju u proizvode više cjenovne kategorije, a registrirane oznake daju dodatnu vrijednost i prepoznatljivost geografskom području iz kojeg potječu – naveli su iz Agencije za sigurnost hrane BiH u objavi od prije nekoliko dana, kada su saopćili o četiri nova proizvoda upisana u registar oznaka.
Josip Matić, predsjednik Hercegovačkog udruženja uljara i maslinara, koje je registriralo malsinovo ulje, stava je da bi registracija oznake kupcima trebala značiti kao vodič da neće biti obmanuti na tržištu.
- Da znaju šta kupuju, da bude garancija kvalitete. Nije kao prije, sada se pojačava proizvodnja, sade se masline, ima ulja za prodaju. Mislim da smo mi stvorili brend koji vrijedi te zaštite. Na proizvode koji prođu stavljat će se markica sa znakom, da je provjerena kvaliteta – dodao je Matić.
Kazao je da, s druge strane, proizvođačima ova zaštita brenda znači da jačaju konkurentnost, "da vladamo s proizvodima, da ga možemo izvoziti, a malo možemo i diktirati cijenu".