Državni revizori ukazali su u svojim najnovijim izvještajima na nepravilnosti u nekim bh. institucijama koje se tiču nabavki službenih vozila, napredovanja po istom osnovu dva puta, plaćenog odsustva, kao i organiziranja seminara u inostranstvu o temama koje se tiču isključivo bh. propisa pa su komotno mogli biti održani i u BiH.

Tako je Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine s nešto više od 3.800 KM platila za seminare svojim zaposlenim u Hrvatskoj i Srbiji o temama u vezi s domaćim zakonodavstvom kao što je arhivsko poslovanje.

- Nisu nam prezentovane analize za odabir tema edukacija te raspoloživosti obrada istih tema u zemlji i inostranstvu – pišu revizori.

Kada je u pitanju ova agencija, zamjerka je bila i što su umjesto barem mjesec dana prije, prestanak rada jednom zaposleniku zbog sticanja uvjeta za penzinisanje zatražili nakon što je stekao ove uvjete pa je radio dva mjeseca duže nego što je trebao, što nije po Zakonu o državnoj službi u institucijama BiH.

Zbog seminara izvan BiH o domaćim temama skrenuta je pažnja i Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH koja je u ovu svrhu potrošila 6.500 KM.

I njima je, kao i prethodnoj agenciji, preporučeno da preferiraju lokacije u zemlji u cilju racionalizacije izdataka.

Zamjerka revizora bila je i zbog toga što su u nekim institucijama pojedini zaposleni napredovali u službi, ali dva puta po istom osnovu.

Takav je slučaj bio u Instituciji ombudsmena za ljudska prava, ali i u Institutu za mjeriteljstvo gdje su šef odsjeka, zamjenik direktorice i pomoćnik direktorice pomjereni u viši platni razred iako su po istom osnovu pomjereni u viši platni razred na prethodnim radnim mjestima.

- S tim da je bivši direktor Instituta nakon vraćanja na radno mjesto pomoćnika direktora istovremeno napredovao u platni razred B5.3 (na osnovu ocjene na ranijoj poziciji direktora Instituta, te na osnovu sticanja zvanja magistra i doktora nauka) – dodaju revizori.

Kod Institucije ombudsmena je uočeno i da u područnim uredima imaju više zaposlenih nego što je to predviđeno sistematizacijom radnih mjesta.

Više institucija BiH imalo je nepravilnosti kod javnih nabavki, mahom službenih vozila, u smislu da nisu postupali na način koji bi osigurao aktivnu i pravičnu konkurenciju.

Zamjerke su upućene Arhivu BiH koji je za službeno vozilo platio skoro 50.000 KM, Institutu za akreditiranje (kupljeno vozilo za 70.000 KM), Agenciji za rad i zapošljavanje BiH (nabavka vozila u vrijednosti od više od 58.000 KM), Centralnoj harmonizacijskoj jedinici Ministarstva finansija i trezora BiH (nabavka vozila u vrijednosti od skoro 60.000 KM)...

- Agencija za rad i zapošljavanje je sastavila tehničku specifikaciju vozila na način da su u tehničkoj specifikaciji traženog vozila navedeni pojedini zahtjevi koji u kombinaciji onemogućavaju jednak i nediskriminirajući pristup takmičenju – piše u izvještaju, a ti zahtjevi su se odnosili na dužinu vozila, međuosovinski razmak, vrstu i jačinu motora, oblik karoserije i tako dalje.

Za Centralnu harmonizacijsku jedinicu revizija je navela da su trebali odbaciti ponudu umjesto što su je prihvatili. Dali su pojašnjenje.

- Tenderskom dokumentacijom su propisali da se ona može isključivo preuzeti s Portala javnih nabavki. Ugovor je dodijeljen ponuđaču koji nije preuzeo tendersku dokumentaciju s Portala jer je Jedinica objavila tendersku dokumentaciju i na svojoj web-stranici... Iz navedenog proizilazi da Jedinica nije izvršila pravilnu evaluaciju ponuda jer je bila dužna odbaciti ponudu ponuđača koji nije izvršio preuzimanje tenderske dokumentacije na način predviđen istom – piše dalje u izvještaju.

U Institutu za akreditiranje su našli i da se, kada je u pitanju upotreba službenih vozila, vozač potpisivao da je vozio iako je vozilom upravljao direktor.

Još nešto što je zajedničko nekolicini institucija BiH jeste odobravanje više dana plaćenog odsustva za vrijeme vjerskih praznika nego što je to propisao Zakon o radu.

Ovo je zabilježeno u Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH koja je davala šest dana umjesto propisana dva, Agenciji za poštanski promet BiH koja je davala sedam dana umjesto dva, Institutu za standardizaciju koji je davao po četiri dana.