Mlađen Mandić, bivši pravobranilac Bosne i Hercegovine, govoreći o arbitražnim postupcima koji se vode pred Arbitražnim sudom u Washingtonu, izjavio je da je odmah znao da će Republika Srpska izgubiti predmet Viaduct.

- Postojao je dogovor i potpisan sporazum između Vlade RS-a i Vijeća ministara BiH da će RS voditi proces, te da će preuzeti i odgovornost za naplatu ukoliko dobije spor, ali i za plaćanje ukoliko izgubi - kazao je Mandić.

On tvrdi da je, nakon uvida u dokumentaciju, zaključio da će RS izgubiti slučaj jer je nova vlast, predvođena Miloradom Dodikom, dodijelila koncesije drugima, čime je oštetila investitora koji je prvobitno dobio koncesiju.

- Ignorisanje činjenica, po meni, nije neznanje. Vlada RS-a tada je imala odlične pravnike, kao što ih ima i danas. Osnovni razlog za ovakvo ponašanje je bahatost i nebriga. Jednostavno, nije ih bilo briga koliko će RS izgubiti. Vjerovatno bi se ponašali drugačije da taj novac moraju plaćati iz vlastitih, a ne iz džepova građana - rekao je Mandić.

Saslušanje bivših i sadašnjih pravobranilaca BiH zatražile su dvije parlamentarne komisije – Komisija za finansije i budžet, te Komisija za borbu protiv korupcije – upravo zbog slučaja Viaduct. Osim Mandića, saslušane su i aktuelne pravobraniteljice Jelena Cvijetić, Magdalena Papić i Almina Pilav.

Jelena Cvijetić, sadašnja pravobraniteljica BiH, istakla je da je Pravobranilaštvo reagovalo na presudu i trenutno vodi dvije međunarodne žalbe i tri žalbe pred domaćim sudovima.

- Reagovali smo kada je predloženo da se založi zgrada Centralne banke u Mostaru, kao i kada se pokušao blokirati račun trezora BiH. Uložili smo prigovor. Prije nekoliko dana dobili smo i odluku Osnovnog suda u Banjoj Luci da se založi zgrada Centralne banke u tom gradu, na što smo također uložili žalbu - rekla je Cvijetić.

Dodala je da je Pravobranilaštvo tri puta predlagalo Vijeću ministara konkretne mjere, uključujući pozivanje Republike Srpske da ispuni svoje obaveze.

- Predložili smo da RS isplati dug u roku od 15 dana, a ukoliko to ne učini, da BiH preuzme obavezu i plati dug, nakon čega bi se protiv RS mogla pokrenuti regresna tužba - pojasnila je Cvijetić.

Mandić je naveo da nije imao informaciju o ročištima niti da je bio obaviješten da su završena, već da su dobili samo presudu. Istakao je i da je dobio informaciju iz Slovenije da novac ne ide firmi Viaduct jer je ona u stečaju, već stečajnom upravniku.

Cvijetić je potvrdila da se Pravobranilaštvo žalilo i na nedostatak validnog računa za isplatu.

- Sud je odobrio račun koji, prema našem mišljenju, ne postoji. Navodno će račun biti dostavljen tek kada BiH uplati novac, što je apsurdno - rekla je ona.

Također je istakla da je neprimjereno da se za isti dug vode postupci pred više sudova, što dodatno uvećava troškove, te da su o tome sudovi obaviješteni putem prigovora.

Jasmin Emrić, zastupnik i član komisije, ocijenio je da odgovornost leži na onima koji su jednostrano raskinuli koncesioni ugovor, te naglasio da je riječ za Tužilaštvo.

 - Posumnjao bih da je riječ o organizovanom kriminalu. Neki su istraživali i utvrdili da firma ne postoji na adresi, da nema validan račun, da je u stečaju. Pa kome onda da isplatimo 120 miliona KM - upitao je Emrić.

Cvijetić je odgovorila da Pravobranilaštvo od maja prošle godine preduzima pravne radnje, te da je pred Tužilaštvom BiH već pokrenut postupak na osnovu krivične prijave dva advokata.

Na pitanje koje su konkretne radnje poduzete osim službene korespondencije s Vijećem ministara, Cvijetić je odgovorila da je dužnik – u ovom slučaju RS – jedini koji može inicirati prebacivanje obaveze na BiH, ali samo ako prethodno u cijelosti ispuni svoju obavezu prema povjeriocima.

Mira Pekić, članica Komisije za finansije i budžet, podsjetila je da je firma Viaduct još 2004. godine dobila ugovor o koncesiji, ali da deset godina nije ništa uradila, nakon čega je RS raskinuo ugovor. Ipak, arbitraža je presudila da RS mora platiti odštetu.

Pekić je pitala da li je postojala mogućnost da se ospori arbitraža i da li postoji način da se dug isplaćuje u ratama.

Cvijetić je odgovorila da to u slučaju Viaducta nije bilo moguće.

Amina Pilav, zamjenica pravobranioca BiH, kazala je da o prigovorima na pljenidbu zgrada Centralne banke BiH u Mostaru i Banjoj Luci odlučuju sudovi u tim gradovima, te da se čeka odgovor jer Centralna banka BiH nije stranka u postupku.

Jelena Cvijetić je, odgovarajući na pitanje koliko BiH ima arbitražnih postupaka, izjavila da ih je trenutno otprilike deset, ali da je važno razlikovati najavu arbitraža i stvarne pokrenute postupke. Navela je da je Vijeće ministara formiralo tim koji pregovara u vezi s tim slučajevima.

- Pravobranilaštvo je uspješno završilo dva arbitražna postupka – jedan u vezi sa kompanijom Gav i drugi s vakcinama protiv koronavirusa. Riječ je o potraživanju od devet miliona eura. Isplatili su nam sedam miliona, a dva su zadržali. Uspjeli smo da vratimo i ta dva miliona - kazala je Cvijetić.

Safet Kešo, zastupnik i član Komisije za borbu protiv korupcije Zastupničkog doma BiH, rekao je da sve ukazuje na to da je slučaj Viaduct "uvježbavanje metode pljačke ove države".

- Ukoliko nekome prođe ovaj model pljačke, on će se primjenjivati i u drugim slučajevima. Sve je počelo jednostranim raskidom koncesije od jednog čovjeka – Milorada Dodika, a i sam Mlađen Mandić je rekao da to nije neznanje. Postavlja se pitanje – postoje li elementi krivičnog djela: prvo jednostrani raskid koncesije, a zatim odbijanje da se plati dug? Također me zanima – šta možemo očekivati u procesnom smislu kada je riječ o slučaju Viaduct - pitao je Kešo.

Mlađen Mandić je kazao da, formalno-pravno, BiH mora platiti taj dug.

– Mislim da se BiH mogu uvesti i sankcije ukoliko ne poštuje međunarodne obaveze i presude. Ne razumijem kako se o tome ne može dogovoriti u Vijeću ministara. Ako se ne otkupi zgrada vrijedna 100 miliona, BiH će se suočiti s pljenidbom i mogućim sankcijama. Smatram da su koncesije postale mehanizam za pljačku državne imovine. Da li ima elemenata krivičnog djela – to je pitanje za Tužilaštvo – zaključio je Mandić.

 Cvijetić je istakla da će, onog trenutka kada iz budžeta BiH bude isplaćen ijedan iznos – pa makar i 10 KM – po tužbi u slučaju Viaduct, ili ako dođe do pljenidbe državne imovine, ona biti prva koja će podnijeti regresnu tužbu protiv Republike Srpske.

Branislav Borenović je na kraju opisao sve ovo kao ozbiljnu muljažu te na kraju postavio pitanje Mandiću da li smatra da ovdje ipak postoje elementi namjere, svjesnog nečinjenja ili svjesnih radnji da se izbjegne mehanizam mirnog rješavanja spora sa Viaductom, on je odgovorio da će dug vratiti narod RS-a na bilo koji način.

- Organi BiH će naplatiti taj dug, a krajnji "potrošač" će biti RS. Ono što je meni smetalo dok sam čitao tu tužbu, nekakva opuštenost. Kada je došla ponuda o mirnom rješavanju spora, onda su se "sjatili" svi bivši ministri i tadašnji i tad sam shvatio da je tu u pitanju muljaža. Mislim da je ovo opći nalet na rudna bugatstva od kojih RS i BiH nema koristi, nego samo pojedinci - kazao je Mandić.

Borenović je pitao da li Viaduct može ovo svoje potraživanje ustupiti nekome drugom, Cvijetić je rekla da se to može desiti i da to nije neoubičajeno, ali da se njima niko nije obratio.

Cijelo saslušanje možete pogledati u videu.