open-navfaktor-logo
Prijava
search iconJavi Faktoru
search
Nakon odgode u PSBiH
Šta predviđaju dva evropska zakona nedavno usvojena u VMBiH, od zastupnika se očekivalo da ih pročitaju za sahatak
AUTOR: M. R. S.
20.12.2024. u 07:48
get url
text
Zastupnički dom PSBiH, Šerif Špago
Zastupnički dom PSBiH, Šerif Špago
Zasad nema naznaka hoće li i biti zakazana hitna sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na kojoj se trebaju naći dva zakona važna za evropski put naše zemlje, ali nisam optimista da će je i biti do kraja godine jer idu praznici, kazao je Šerif Špago, predsjedavajući Kluba zastupnika SDA u bh. Parlamentu.
Hitna sjednica bila je najavljena u utorak za vrijeme redovne sjednice Zastupničkog doma kada je predsjedavajući Zastupničkog doma Denis Zvizdić dao pauzu i pozvao predstavnike klubova stranaka da se dogovore o hitnoj sjednici "koja će biti večeras", pa da samo utvrde hoće li biti u 17 ili 17.30 sati, a u međuvremenu da se sastane Ustavnopravna komisija kako bi dala mišljenje na predložene akte.
No hitna sjednica je odgođena na zahtjev klubova stranaka iz RS-a, prvenstveno SNSD-a uz zvanično obrazloženje da ih nisu stigli ni pročitati.
Naime, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je zakone o graničnoj kontroli i o zaštiti ličnih podataka usvojilo taj dan, u utorak, i poslalo u Parlament. Zastupnici su ih dobili upravo u pauzi o kojoj je govorio Zvizdić, što znači da su zastupnici imali sahatak vremena, maksimalno dva, da ih pročitaju, a napisani su svaki na po otprilike stotinu stranica.
Na kraju redovne sjednice, nakon što je postalo pozato da od hitne nema ništa, Zvizdić je poželio zastupnicima ugodne nastupajuće praznike, uz poruku da će biti "blagovremeno informirani u vezi s organizacijom moguće hitne sjednice za usvajanje zakona u vezi s evropskim putem BiH".
Oba ova zakona dostupna su na web stranici Parlamentarne skupštine BiH. Oba su usaglašavana na radnim grupama predstavnika vladajuće koalicije na nivou BiH (HDZ, SNSD i Trojka).
Zakon o graničnoj kontroli
Prijedlogom zakona o graničnoj kontroli, za čije je usvajanje Vijeće ministara BiH predložilo hitni postupak, između ostalog je propisano da se izuzetno, u slučaju više sile ili nepredviđenih hitnih okolnosti, granica može preći bilo kad i na bilo kojem mjestu, a onaj ko je tako prešao granicu, mora se odmah prijaviti u najbližu jedinicu Granične policije i obrazložiti razloge prelaska.
- Pripadniku stranih službi sigurnosti može se odobriti ulazak u BiH u uniformi, sa službenim kratkim vatrenim oružjem i vozilom koje je označeno njihovim oznakama. Odobrenje za ulazak pripadniku stranih službi sigurnosti na teritoriju BiH izdaje Granična policija uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva sigurnosti, pod uvjetom da to nije u suprotnosti s interesima BiH... Pripadnik stranih službi sigurnosti, koji je član radne delegacije u službenoj posjeti, može ući u BiH, nositi uniformu i službeno naoružanje ako je ono sastavni dio uniforme, i bez posebnog odobrenja, ali uz prethodnu pisanu najavu Graničnoj policiji – piše u prijedlogu zakona.
Navedeno je da Vijeće ministara, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, uspostavlja tijelo koje će, zajedno s nadležnim tijelima susjednih država, obaviti poslove razgraničavanja i utvrđivanja državne granice.
Administrativne, turističke i table za izraz dobrodošlice mogu se postavljati na udaljenosti većoj od 50 metara od granične linije.
U odnosu na aktuelni Zakon o graničnoj kontroli, propisano je da će se izgled i postavljanje graničnih oznaka urediti u postupku zaključivanja međunarodnih ugovora o granici izmedu BiH i susjednih zemalja. Eksplicitno je propisano da je Ministarstvo civilnih poslova nadležno za osiguranje vidljivosti granične linije, koja mora biti očišćena od stabala, grmlja i drugog rastinja.
Zakon je dopunjen odredbom o zabrani sadnje ili sjetve određenih vrsta poljoprivrednih kultura, drveća i drugog rastinja u dubinu do stotinu metara od granične linije i građani i firme kojima je nanesena šteta nemaju pravo na naknadu štete.
Izbačena je odredba po kojoj Granična policija utvrđuje dubinu zaštitnog područja.
Propisana je obaveza prevoznika u međunarodnom zračnom saobraćaju da odmah po završetku prijave putnika za let, Graničnoj policiji na graničnom prijelazu dostavi podatke o putnicima, a brisana odredba u vezi s povredom zračnog prostora uz obrazloženje da nije predmet ovog zakona.
Predviđena je saradnja sa nacionalnim koordinacionim centrima drugih zemalja, a propisana i pravila u vezi sa prenošenjem oružja.
Neke sankcije su nove, neke su izmijenjene.
Tako je kazna od 100 KM do 500 KM ako osoba pređe ili pokuša preći granicu bez pasoša. Od 200 KM do 1.500 KM su kazne za osobe koje postavljaju bilo kakve druge oznake na granične table, ne postupa po naređenju službenika Granične policije, sadi ili sije određene vrste poljoprivrednih kultura, drveća ili drugog rastinja u dubini do 100 metara od granične linije.
Agencija za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine imala je određene primjedbe u vezi s ovim zakonom, između ostalog nejasna je svrha i potreba da se nadležnim policijskim organima u BiH omogućava elektronski pristup u realnom vremenu evidenciji o osobama i vozilima nad kojim su obavljene granične provjere.
Zakon o zaštiti ličnih podataka
Kada je riječ o zakonu o zaštiti ličnih podataka, čije je usvajanje predloženo po skraćenom postupku, Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH je također imala određene sugestije od kojih neke nisu uvažene, između ostalog da se direktor i zamjenik direktora ove agencije biraju na sedam umjesto na šest godina, te da se precizira da su kandidati za ove pozicije diplomirani pravnici umjesto što piše da imaju završen fakultet društvenog smjera.
Predloženi zakon propisuje između ostalog i to da u slučaju s neposrednim nuđenjem usluge informacionog društva djetetu, obrada ličnog podatka je zakonita ako dijete ima najmanje 16 godina, u protivnom mora postojati saglasnost roditelja, staratelja.
Precizirano je i pitanje videonadzora pa navedeno da je praćenje određenog prostora putem videonadzora dopušteno samo ako je to nužno za zaštitu ljudi i imovine i ako ne prevladaju interesi nosioca podataka, da na vidnom mjestu mora biti istaknut znak o vršenju videonadzora, da se kod sistema videonadzora javno dostupnih objekata zapisi čuvaju najmanje 12 mjeseci, da je za videonadzor u poslovnim i stambenim zgradama potrebna saglasnost najmanje dvije trećine suvlasnika i da se snimati može samo pristup ulasku i izlasku iz zgrade i zajedničke prostorije u stambenim zgradama.
comment
prikaži komentare (0)
2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.