Jedanaest kandidata prijavilo se na ponovljeni konkurs za glavnog tužioca Tužilaštva BiH, dok će za poziciju zamjenika glavnog tužioca konkurirati 17 kandidata.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH ovih dana bi trebalo zakazati intervjue sa kandidatima. Novost je da će svaki od kandidata, prilikom dolaska na intervju, nadležnoj komisiji morati izložiti plan i program rada za mandatni period.

Gordana Tadić u statusu je vršioca dužnosti glavnog državnog tužioca još od kraja 2016. godine, kada je sa te pozicije smijenjen Goran Salihović. Ona je jedan od kandidata koji su konkurisali za glavnog tužioca, a osim nje, poznato je da su se prijavili i Diana Kajmaković, Dubravko Čampara, Saša Sarajlić, Ismet Šuškić, Miroslav Janjić, Miroslav M. Marković, Seid Marušić.

Donosimo neke od najvažnijih detalja iz biografija kandidata i kandidatkinja koji su u konkurenciji za poziciju čelne osobe državnog Tužilaštva.

GORDANA TADIĆ

U svom dosadašnjem mandatu v.d. glavne tužiteljice, Gordana Tadić nije se baš pretjerano „proslavila“. Otkako je zasjela u fotelju Gorana Salihovića, uz njeno ime vezivale su se brojne afere, među kojima su najupečatljivije ona sa izdavanjem prostora kladionici u njenoj privatnoj kući, te navodno prisluškivanje nje i dopredsjednice VSTV-a Ružice Jukić, za koje su iz policijskih agencija konstatovali da je izmišljena priča. U protekle dvije godine Tadić nije pokrenula niti jedan veći predmet, a odbila je podići optužnicu protiv Milorada Dodika i ostalih zbog održavanja neustavnog referenduma o tzv. Danu RS-a. Često se sukobljavala i sa ministrom sigurnosti BiH Draganom Mektićem, ali i sa direktorom FUP-a Draganom Lukačem, nakon što je predmet o ubistvu Ramiza Delalića Ćele odlučila dodijeliti višestruko kompromitiranom tužiocu Olegu Čavki. Bez obzira na sve to, Gordana Tadić tvrdi da Tužilaštvo nikada nije radilo efikasnije i bolje nego za njenog mandata. I očekuje da će biti i zvanično imenovana za glavnu tužiteljicu.

DIANA KAJMAKOVIĆ

Široj javnosti je najpoznatija po tome što je zajedno sa Olegom Čavkom zastupala optužnicu protiv kriminalne grupe Zijada Turkovića, koja je ubijala, pljačkala i trgovala drogom. Kajmaković je ostala upamćena i po čuvenom „slučaju Budimir“ kada je tadašnjem predsjedniku Federacije BiH Živku Budimiru montirala svjedoka-insajdera sa torbicom u kojoj je bio označeni novac. Nakon što je shvatila da njen „poduhvat“ snimaju nadzorne kamere (snimak su naknadno objavili mediji), odustala je od priče od 47.000 maraka koje su trebale biti nađene kod Budimira, kao dokaz o mitu.

U martu prošle godine Tužilaštvo BiH je vršilo provjere protiv Kajmaković u vezi sa predmetom koji je na Sudu BiH vođen protiv Fahrudina Radončića i ostalih. Naime, Diana Kajmaković se spominjala u presretnutim razgovorima koji su prezentovani na suđenju Radončiću i drugima. Kako je Radončić kazao u jednom od presretnutih razgovora, upravo ga je Kajmaković obavijestila da je u Dubrovniku vidjela Azru Sarić, ključnog svjedoka državnog Tužilaštva, sa Almirom Džuvom, bivšim direktorom OSA-e.

Radončićeva naklonost prema tužiteljici Kajmaković nije tajna – u Dnevnom avazu redovno je titulirana kao „heroina bh. pravosuđa“, a njen suprug Armin je po političkoj liniji SBB-a imenovan za direktora Sarajevskog aerodroma.

DUBRAVKO ČAMPARA

Čampara je za tužioca u Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu imenovan 2005. godine, a od 2009. radi kao tužilac Tužilaštva BiH. Široj javnosti najpoznatiji po tome što ga mediji pod kontrolom Fahrudina Radončića već godinama brutalno napadaju, optužujući ga da je „čovjek SDA“. Radončić je tvrdio da upravo Čampara stoji iza optužnice koja je protiv njega podignuta zbog utjecaja na svjedoka u slučaju Keljmendi. Prije nekoliko mjeseci, Gordana Tadić je po zahtjevu Radončićeve advokatice Vasvije Vidović oduzela Čampari istragu o ubistvu Ramiza Delalića Ćele zbog, kako je navela, njegovog „ličnog animoziteta prema Radončiću“. Predmet je dodijeljen tužiocu Olegu Čavki, koji nema lični animozitet prema Radončiću. Naprotiv.

SAŠA SARAJLIĆ

Na dužnost tužioca Tužilaštva BiH imenovan je 2010. godine. Javnosti je poznat kao postupajući tužilac u slučaju „braća Šimić“, kada je nakon ispitivanja odlučio da na slobodu pusti kriminalce iz Hercegovine koji su pripremali ubistvo tadašnjeg komesara a današnjeg direktora Granične policije Zorana Galića. Nakon što je predmet oduzet Sarajliću, Šimići su osuđeni na ukupno 21 godinu zatvora. 

ISMET ŠUŠKIĆ

Šuškić je javnosti najpoznatiji po hapšenju Jerka Ivankovića Lijanovića i ostalih prije četiri godine, na dan početka predizborne kampanje. Mediji su za njega često navodili da uživa podršku Dragana Čovića i HDZ-a BiH. Postupajući je tužilac u istrazi o napadu na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Potočarima.  

MIROSLAV JANJIĆ

Miroslav Janjić tužilac je Odjela za ratne zločine. Trenutno vodi obnovljeni postupak protiv Nasera Orića, a bio je tužilac i u prvom suđenju Oriću i Sabahudinu Muhiću, koje je okončano oslobađajućom presudom. Disciplinski je prijavljivan više puta. U predmetu Gibraltar zakasnio je sa podnošenjem žalbe na oslobađajuću presudu protiv Stipe Prlića i ostalih optuženih za izvlačenje novca iz HT Eroneta. Predmet je propao.

SEID MARUŠIĆ

Marušić je rodom iz Kaknja, a kao tužilac Tužilaštva BiH radi od 2013. godine. Prije toga bio je kantonalni tužilac SBK u Travniku, a radio je i kao advokat u Zenici. Godine 2015. u listu Euroblic objavljen je članak u kojem se tvrdilo da je Marušić umiješan u ratne zločine, tačnije u nezakonito zatvaranje Srba i pljačku njihove imovine u Zenici. Teretila ga je Radmila Radosavljević, advokatica iz Višegrada. Marušić je negirao sve optužbe.

MIROSLAV M. MARKOVIĆ

Marković je najpoznatiji po tome što je prošle godine kao postupajući tužilac donio odluku da neće teretiti Milorada Dodika i Željku Cvijanović zbog održavanja neustavnog referenduma u RS-u. Miroslav Marković. Prije četiri godine prijavila ga je SIPA Tužilaštvu BiH zbog prekoračenja ovlasti i položaja jer je od tadašnjeg zamjenika ministra sigurnosti Mladena Ćavara tražio da donese rješenje o onemogućavanju pristupa tajnim podacima bivšem direktoru SIPA-e Goranu Zupcu, a nakon što je protiv njega pokrenut krivični postupak. Marković je rođen u Sarajevu. Od 2000. do 2003. godine obavljao je dužnost zamjenika tužioca Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu, a u toku 2003. godine vršio je funkciju federalnog tužioca Federacije Bosne i Hercegovine. Za tužioca Tužilaštva BiH imenovan je 5. novembra 2003. godine.