Bivši visoki predstavnik Valentin Inzko u junu 2021. godine nametnuo je izmjene i dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Od tada do danas podignute su tri optužnice, od čega su dvije dokaz ranije prakse Tužilaštva Bosne i Hercegovine o cjepkanju optužnica protiv jedne osobe na više njih, a treća je odbijena. Pasivnost bh. pravosuđa je, kako piše u izvještaju Memorijalnog centra Srebrenica iz septembra, ohrabrila političare i predstavnike institucija u BiH i Srbiji da javno nastave sa trendom poricanja i relativizacijom genocida u Srebrenici.

U prvih šest mjeseci ove godine evidentirano je 305 slučajeva negiranja genocida u medijima u BiH i Srbiji što je tri puta više u odnosu na 2023. godinu, kada je evidentirano 90 takvih slučajeva.

- Kada se prate izjave čelnih ljudi iz bh. entiteta Republika Srpska, jasno je da su one tako sročene kako bi se izbjeglo kažnjavanje. Pronalaze modele u igri riječi očigledno u konsultaciji sa pravnicima, tako da negiraju genocid, a sa druge strane zbog tih izjava im se ne može suditi, odnosno ne mogu krivično odgovarati – kaže za Faktor predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović i dodaje:  

- Imali smo razgovor sa glavnim državnim tužiocem Milankom Kajganićem. Dakle, izjava im glasi: "Nije tačno da je počinjen genocid, ali ja poštujem žrtve". I ne može im se ništa, vrlo teško ih je procesuirati. Tako nam je rečeno. Po meni je diskutabilno da li je to zaista tako. Negatora će uvijek biti. Mi i danas imamo negatore Holokausta. I moramo se boriti protiv onih koji negiraju genocid i veličaju ratne zločince. Cilj nam je prevashodno da ih iz našeg sistema izbacimo jer oni utječu na ljude koji su ispod njih kako će se ponašati.

Tahirović smatra da je trend negiranja periodičan. Trenutno u susjednoj Hrvatskoj se vodi predizborna kampanja i pojedini političari veličaju ratne zločince, konkretno Slobodana Praljka.

- Hrvatska zloupotrebljava Hrvate iz BiH na ovaj način. U historiji su ih zloupotrebljavali vrlo često. Tako su 90-ih obećali im da će biti dio Hrvatske, a onda ih 1995. ostavili na cjedilu i vratili tamo gdje i pripadaju, u Bosnu i Hercegovinu.

To se dešava i sa Srbijom. Beograd i Zagreb to rade vrlo vješto. Trend veličanja ratnih zločinaca povećat će se u aprilu kada počne obilježavanja godišnjica zločina nad Bošnjacima na velikim stratišima. Onda ide 11. juli. Cilj je negirati zločine i presude – navodi Tahirović.

Tahirović kada je riječ o Hrvatskoj krivi Evropu, jer ističe da je ova država punopravna članica Evropske unije.

- Ja više neću tražiti od Zagreba da izruči BiH osuđenog Dominika Ilijaševića Comu. Tražit ću to od sada od Brisela. Oni treba da nam daju odgovor na pitanje: "Zašto se osuđeni ratni zločinac krije u Evropi?". Evropa mora da nam odgovori zašto to sve dozvoljava – naglašava Tahirović.

Zastupnik u Narodnoj skupštini RS-a, bivši logoraš i autor tri knjige "Genocidna namjera Bratunac 1992" Ramiz Salkić kaže za Faktor da je njegovo pisanje, dokumentovanje i širenje istine, insistiranje na pravdi i kazni za počinioce zločina nad Bošnjacima tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu.

- Moje pisanje nije odraz moje mržnje prema bilo kome. To je jednostavno osjećaj duga i obaveze prema onima koji su ubijeni i prema budućim generacijama da budu informisane o zločinima koji su počinjeni nad njihovim precima – navodi Salkić.

Ističe da oni koji danas idu putem veličanja ratnih zločinaca nanose bol žrtvama, ali dugoročno gledano i ogromnu štetu vlastitom narodu kojem pripadaju.

- Oni koji danas negiraju genocid i veličaju ratne zločince guraju sopstveni narod pod kišobran kolektivne odgovornosti, a mi koji insistiramo na istini i kažnjavanju počinilaca genocida suprotno od toga - insistiramo na kažnjavanju počinilaca zločina.

Oni koji negiraju genocid i veličaju ratne zločince sputavaju vlastiti narod da prihvati utvrđenu istinu koju su oni znali i prije presuda, ali nemaju hrabrosti da se kao obični građani suprostave vlasti i njenom institucionalnom negiranju genocida i veličanju ratnih zločinaca.

Da nema negiranja genocida i veličanje ratnih zločinaca u javnom prostoru gotovo da ne bi bila prisutna priča o ratnim zločincima, osim među udruženjima koja se bave ovim temama, konferencijama koje su posvećene ovim temama i sudskim saopćenjima – naglašava Salkić i zaključuje:

- Čekajući pravnu državu da profunkcioniše u punom kapacitetu ostavlja se prostor građanima da sumnjaju i vjeruju da se pravna država selektivno manifestira u BiH. Kako drugačije objasniti činjenicu da još niko nije kažnjen za negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca na pojedinačnom i institucionalnom nivou. Građanima takvo što daje za pravo da vjeruju da imamo selektivnu i tendencioznu pravdu usmjerenu prema ciljanim pojedincima ili grupama koje treba kazniti ili disciplinirati. Zakon imamo, zašto niko nije kažnjen? 

Podsjećamo, u maju ove godine general Gojko Knežević, načelnik Oružanih snga BiH, salutirao je pred spomenikom Ratku Mladiću u Kalinoviku, a počast je odao i zamjenik ministra odbrane BiH Aleksandar Goganović. 

Ovaj skandal u svom izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a spomenuo je i visoki predstavnik Christian Schmidt. 

- Oni glorifikuju ratne zločince i to je neprihvatljivo - rekao je tada Schmidt.

Nakon objave u medijima, reagirao je  Goganović, koji je ustvrdio da je "u pitanju spomenik pripadnicima gardijske brigade i borcima Kalinovika".

Međutim, spomenik je, a što svi znaju, izgrađen u obliku kape osuđenog zločinca, koji je i rodom iz Kalinovika i poznat je kao spomenik Ratku Mladiću.