Nakon visokih temperatura koje su obilježile prethodni period, stiglo je naglo zahlađenje.

Jutra su u pojedinim krajevima Bosne i Hercegovine ovih dana osvanula uz svega nekoliko stepeni iznad nule, a snijeg je zabijelio i pojedine planinske predjele.

Organizam tako u kratkom periodu mora da se prilagođava velikim temperaturnim razlikama, a pred nama je, prema prognozama, nova promjena vremena.

Federalni hidrometeorološki zavod za period do 3. oktobra najavljuje svježa jutra, ali dnevne temperature nešto više od uobičajenih za kraj septembra i početak oktobra.

Drugim riječima - iz ljetne garderobe u čizme, pa ponovo u topliju odjeću.

A takav temperaturni rolerkoster nije bez posljedica po zdravlje.

Specijalista urgentne medicine dr. Raida Blažević iz Zavoda za hitnu medicinsku pomić kaže da nagle promjene vremena, osim temperature zraka, podrazumijevaju i promjene vlažnosti, jačine vjetra i atmosferskog pritiska, što značajno utječe i na hronične bolesnike, ali i na potpuno zdrave osobe.

Posebno su ugroženi stariji od 65 godina, hronični bolesnici, mala djeca i trudnice. Upravo u periodima naglih vremenskih promjena u Hitnoj pomoći bilježe povećan broj pacijenata i u ambulanti i na terenu.

Kod kardiovaskularnih bolesnika dolazi do oscilacija krvnog pritiska, a posebno zabrinjavaju hipertenzivne krize i značajni skokovi pritiska. Javljaju se i bolovi u grudima, naročito kod pacijenata koji su ranije imali infarkt.

- Velika je mogućnost da ga ponovo imaju. Mi to zovemo reinfarkt srca. Međutim, srčane tegobe nisu rezervisane samo za one koji već imaju dijagnozu. Osim toga javljaju se pacijenti koji nikada dosada nisu imali srčane tegobe, a dobiju infarkt srca. Imali smo kolapsna stanja, aritmije  Probleme imaju i hronični plućni bolesnici, posebno osobe koje boluju od astme i hronične opstruktivne plućne bolesti. Kod njih se mogu pogoršati osnovne tegobe, javiti napadi gušenja i kašlja, ali i upale pluća - kaže dr. Blažević. 

Dodaje da na promjene vremena posebno moraju paziti i dijabetičari, kod kojih može doći do značajnih oscilacija šećera u krvi. Kada se vrijednosti ne mogu regulisati uobičajenom terapijom kod kuće, pacijenti pomoć traže u Hitnoj.

Iako se o utjecaju vremena najčešće govori kada su u pitanju hronični bolesnici, ni zdrave osobe nisu imune na nagle promjene.

-  Svi ostali koji nisu hronični pacijenti imaju vrtoglavice, glavobolje, umor, dekoncentraciju, poremećaje sna, poremećaje apetita. Imamo i depresivne epizode. Ovo vrijeme jako loše utječe i na psihu čovjeka - kaže dr. Blažević.

Tokom ovog mjeseca Hitna pomoć je, prema njenim riječima, bilježila i veliki broj pacijenata sa stomačnim tegobama - proljevima, povraćanjem, mučninom i visokim temperaturama. Mnogi su dolazili dehidrirani i zahtijevali infuziju, dok je u težim slučajevima bila neophodna hospitalizacija.

Hronični bolesnici, upozorava doktorica, moraju posebno ozbiljno shvatiti promjene vremena, ali i svoje osnovno zdravstveno stanje.

Najvažnije je da redovno uzimaju propisanu terapiju i da je ne mijenjaju samoinicijativno.

- Ne smiju sami ni reducirati, ni povećavati, niti smanjivati ili mijenjati terapiju. Ako dođe do pogoršanja bolesti, trebaju se javiti svom ljekaru ili nama, pa ćemo mi iskorigovati tu terapiju - kaže Blažević.

Za sve ostale važno je voditi računa o ishrani, unositi dovoljno tečnosti i izbjegavati tešku, masnu i previše slatku hranu. Zdrave osobe trebaju prilagoditi fizičku aktivnost vremenskim uvjetima i raditi na jačanju organizma.

Nakon ovog hladnog perioda, meteorolozi najavljuju povratak toplijih dana, pa će se organizam ponovo morati prilagođavati potpuno drugačijim uslovima.

Kod naglog porasta temperature dolazi do širenja krvnih sudova i pada krvnog pritiska. To, prema riječima doktorice Blažević, ponovo može donijeti glavobolje, vrtoglavice, mučnine i nesanicu.

-Osnovno jeste raditi na jačanju imuniteta, pravilno se hraniti, obezbijediti sebi dovoljno kvalitetnog sna, prilagoditi fizičku aktivnost vanjskim uvjetima - kaže doktorica.

Problem je, dodaje, što ovakvi nagli prijelazi iz jednog godišnjeg doba u drugo više nisu rijetkost.

- Svake godine skok iz jednog godišnjeg doba u treće. Iz sandala u čizme. Ljudi moraju biti disciplinirani što se tiče svog zdravlja.

A posebno upozorava na uvjerenje da se ozbiljne zdravstvene tegobe ne mogu dogoditi mladim ljudima.

- Ljudi griješe kad kažu: "On je mlad, njemu ne može ništa biti." A vjerujte, granica se toliko pomjera da je sve više i više mladih ljudi sa ozbiljnim zdravstvenim tegobama. To je ono što najviše brine – upozorava dr. Blažević.