Ministarstvo
vanjskih poslova Republike Turske organizovalo je u Ankari komemorativni skup
povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici, uz poruku da očuvanje istine, podrška
pravdi i prenošenje sjećanja
budućim
generacijama predstavljaju zajedničku odgovornost čovječanstva.
Skupu
u zgradi Ministarstva vanjskih poslova prisustvovali su zamjenik ministra
vanjskih poslova Turske i šef za odnose s Evropskom unijom ambasador Mehmet
Kemal Bozay, ambasadorica Bosne i Hercegovine u Ankari Mirsada Čolaković, kao i drugi zvaničnici.
Nakon
minute šutnje intonirane su himne Turske i Bosne i Hercegovine, a prikazan je i
dokumentarni film TRT Worlda o genocidu u Srebrenici.
Mir u BiH jedan od temelja stabilnosti Balkana
Obraćajući se na komemoraciji,
Bozay je podsjetio da je Generalna skupština Ujedinjenih nacija rezolucijom od
23. maja 2024. godine proglasila 11. juli Međunarodnim danom razmišljanja i sjećanja na genocid u
Srebrenici.
Dodao
je da se, u skladu s predsjedničkom
uredbom, 11. juli obilježava i u Turskoj kao Dan sjećanja na genocid, navodeći da Ministarstvo
vanjskih poslova od 2024. godine organizuje komemorativne programe.
- Okupili
smo se kako bismo sačuvali
istinu, podržali potragu za pravdom i prenijeli budućim generacijama sjećanje povjereno zajedničkoj savjesti čovječanstva. Genocid u
Srebrenici nije samo jedna od najmračnijih stranica historije Bosne i
Hercegovine, već i
zajedničke
memorije Evrope i cijelog čovječanstva - rekao je
Bozay.
On je
naglasio da zločin počinjen 11. jula 1995.
godine u gradu koji su Ujedinjene nacije proglasile zaštićenom zonom predstavlja
primjer razornih posljedica mržnje, diskriminacije i ekstremnog nacionalizma.
Bozay
je istakao da je, prema presudama Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu
Jugoslaviju, ono što se dogodilo u Srebrenici pravno utvrđeno i nesporno
predstavlja genocid.
- Negiranje
ove činjenice
ili predstavljanje genocida kao nekakve simbolične pobjede nanosi štetu zajedničkoj savjesti čovječanstva - poručio je Bozay, dodajući da svake godine u Potočarima na vječni počinak ispraćaju novoidentifikovane žrtve,
što podsjeća da
se od pravde, i kada kasni, ne smije odustati.
Govoreći o aktuelnim izazovima
u svijetu, Bozay je ukazao na rast govora mržnje, ksenofobije, islamofobije,
etničke
diskriminacije i događaje u
Gazi, ocijenivši da čovječanstvo nije izvuklo
dovoljne pouke iz prošlosti.
- Turska
i dalje mir Bosne i Hercegovine vidi kao jedan od temelja stabilnosti Balkana.
Naša podrška suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku Bosne
i Hercegovine je principijelna i nepokolebljiva - rekao je Bozay.
On je
dodao da Ankara pažljivo prati razvoj događaja u BiH koji otežavaju
funkcionisanje državnih institucija, dovode u pitanje ustavni poredak i narušavaju
društveno povjerenje.
Bozay
je upozorio da podjele, jednostrani potezi i pokušaji političkog profitiranja na
ranama iz prošlosti nisu ni u čijem
interesu.
- Bosni
i Hercegovini nisu potrebne nove podjele, već snažnije institucije, više dijaloga i
jačanje
međusobnog
povjerenja - kazao je.
Negiranje genocida nije sloboda izražavanja
Ambasadorica
BiH u Ankari Mirsada Čolaković zahvalila je Turskoj
na, kako je navela, principijelnoj i kontinuiranoj podršci Bosni i Hercegovini.
- Najiskrenije
zahvaljujem Republici Turskoj na njenoj principijelnoj i odlučnoj podršci Bosni i
Hercegovini. To što zajedno obilježavamo genocid u Srebrenici jedan je od
najznačajnijih
pokazatelja te podrške - rekla je Čolaković.
Ona je
podsjetila da je prije 31 godinu u Srebrenici, koja je bila proglašena sigurnom
zonom UN-a, ubijeno više od 8.000 ljudi samo zato što su bili Bošnjaci i
muslimani.
- Dok
su srebrenički muškarci
i dječaci
ukrcavani u autobuse i odvođeni u šume
kako bi bili sistematski pogubljeni, lideri moćnih zemalja svijeta šutjeli su. Svijet
je nijemo posmatrao ono što se događalo - kazala je ambasadorica.
Istakla
je da su porodice žrtava izgubile ne samo svoje najbliže, već i vjeru da međunarodno pravo može zaštititi
one kojima je zaštita najpotrebnija.
Čolaković je naglasila da je
genocid u Srebrenici potvrđen
hiljadama dokaza, svjedočenja,
forenzičkih
analiza i DNK nalaza.