Radno tijelo Zastupničkog doma Parlamenta BiH za izradu prijedloga mjera za zaštitu i sigurnost povratnika utvrdilo je dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojim se kao krivično djelo dodaje napad na povratnika.

- Ko ugrozi sigurnost povratnika ozbiljnom prijetnjom da će napasti na život ili tijelo povratnika ili na taj način izazove uznemirenje građana povratnika, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Ko grubim vrijeđanjem ili zlostavljanjem povratnika, nasiljem prema povratniku, izazivanjem tuče ili naročito drskim ili bezobzirnim ponašanjem ugrožava javni red i mir među povratnicima, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine – dio je prijedloga.

Također, dopunama Krivičnog zakona predviđeno je da će kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina biti kažnjen onaj ko učestvuje u grupi ljudi koja učini krivično djelo iz prethodna dva stava ili ako je tim krivičnim djelom prouzrokovano teško poniženje više osoba ili je neka osoba lakše povrijeđena.

Ova radna grupa formirana je nakon hitne sjednice Zastupničkog doma održane u septembru prošle godine o temi učestalih napada na povratnike na području bosanskohercegovačkog entiteta RS, kada je, nakon žustre rasprave, usvojen i zaključak kojim Zastupnički dom osuđuje sve napade na povratnike u BiH. 

Radna grupa imala je 45 dana da dostavi mjere, a to je učinila nakon osam mjeseci. Ovu grupu su činili predstavnici svih klubova zastupnika u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Prijedlog dopuna Krivičnog zakona koji su utvrdili bit će upućen u parlamentarnu proceduru.

Osim dopuna Krivičnog zakona, Radna grupa je predložila još neke mjere za poboljšanje sigurnosti povratnika, a o svemu tome će parlamentarci raspravljati na sjednici Zastupničkog doma 21. maja.

Tako se entitetska ministarstva unutrašnjih poslova i Policija Brčko distrikta BiH prije svega pozivaju da Ministarstvu sigurnosti BiH i Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH jednom u šest mjeseci dostavljaju informacije o napadima na povratnike i njihovu imovinu, posljedicama i mjerama prema počiniocima.

Pozivaju se da osiguraju etnički balans u policijskim strukturama i usklade etničku strukturu zaposlenih s popisom stanovništva iz 1991. godine, te da budu uspostavljeni područni policijski uredi koji će "intenzivirati aktivnosti u kritičnim periodima", u smislu učestalijih obilazaka patrolnih sektora s ciljem intenziviranja saradnje s povratničkom populacijom i vraćanja povjerenja u policiju.

Nadležni policijski organi su pozvani na uspostavu lokalnih sigurnosnih foruma, unapređenje saradnje s povratničkim udruženjima i veći stepen koordinacije s policijskim organima svih nivoa vlasti, kao i na dosljedno provođenje istraga i procesuiranje osumnjičenih za prekršaje i krivična djela učinjena prema povratnicima.

Prema izvještaju o radu ove radne grupe, oni su od nadležnih institucija tražili izvještaje o stanju sigurnosti povratnika, uključujući broj napada, kvalifikacije, šta je poduzeto. Odgovore im nisu dostavili MUP RS-a i Federalno ministarstvo za raseljene osobe i izbjeglice. Od 66 povratničkih udruženja, odgovorilo im je svega šest.

Radna grupa je potom održala sastanak s predstavnicima entitetskih MUP-ova i Policije Brčko dsitrikta, te resornih ministarstava za izbjeglice i raseljene, kada je zatraženo da dostave mjere koje će podrazumijevati prevenciju i veći stepen sigurnosti povratničke populacije. Prijedlog mjera nisu dostavili Odjel za raseljene osobe, izbjeglice i stambena pitanja Brčko distrikta i Federalno ministarstvo za raseljena lica i izbjeglice.

Mada je hitna sjednica Zastupničkog doma održana o temi učestalih napada na povratnike na području bosanskohercegovačkog entiteta RS, iz MUP-a RS-a su Radnoj grupi odgovorili da "sigurnost povratnika na teritoriji RS-a nije ugrožena" i da je "na zadovoljavajućem nivou", te da "evidentirani incidenti nemaju elemente organizovanog već su to pojedinačni slučajevi u kojim je najčešći motiv napada koristoljublje, a ne međunacionalna netrpeljivost".

Naveli su da je prijave najčešće odnose na pisanje grafita, isticanje zastava, oštećenje objekata ili spomenika, te da su u "svim događajima identificirani počinioci, prema istima su poduzimane mjere s ciljem utvrđivanja odgovornosti istih".

Policija Brčko distrikta je Radnoj grupi bila predložila da bude osigurano stalno prisustvo policajaca kroz mješovite patrole, te da bude intenziviran područni rad policije i uspostavljne područne kancelarije gdje bi povratnici mogli blagovremeno prijavljivati svaki oblik diskriminacije.

Iz MUP-a FBiH, odnosno Federalne uprave policije, u svom odgovoru su se bazirali na nacionalnu strukturu policijskih službenika koju smatraju važnom pa su naveli da kod njih struktura policijskih službenika odražava, po Ustavu FBiH, nacionalnu strukturu stanovništva FBiH prema popisu iz 1991. godine, a da to nije slučaj u RS-u gdje se "radi" po popisu iz 2013. godine.