Radnici u zdravstvu Kantona Sarajevo početkom juna dobili su snažniju podršku - satnica im je veća za 10 posto (satnica povećana sa 3.40 na 3.74 KM).

Povećanjem cijene satnice rada dodatno su, kako navode iz Ministarstva zdravstva KS, osnažena prava zaposlenih u zdravstvenom sistemu, uključujući poboljšanja u oblasti radnih uvjeta, plaća, naknada i zaštite na radu, sve s ciljem očuvanja kadra i unapređenja kvaliteta zdravstvenih usluga građanima.

No postavlja se pitanje - hoće li pacijenti u KS ovim povećanjem dobiti kvalitetniju zdravstvenu uslugu, s obzirom da stalno pristižu pritužbe na rad javnih zdravstvenih ustanova, ponajviše Doma zdravlja i Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS).

Ministar zdravstva KS prim. dr. Enis Hasanović kaže kako je od zdravstvenih radnika, i prije ovog povećanja, zatražio da poboljšaju zdravstvenu uslugu prema pacijentima.

- Mi smo u septembru prošle godine radnicima u zdravstvu povećali plaće za 10,7 posto. I tada smo tražili, a sindikati su se sami ponudili, da pričamo sa menadžmentima zdravstvenih ustanova da se poboljša, prije svega, pristup prema pacijentima, način ophođenja i komunikacija, a onda i usluga. To je sada na menadžmentima koji imaju i sredstva i mogućnosti da radnicima uplate edukaciju u vezi s komunikacijom i načinom pristupa pacijentima - kaže Hasanović.

Dodaje da velika većina zdravstvenih radnika odlično obavlja svoj posao, ali da postoji dijelovi u sistemu koji kvare tu sliku i da će se raditi na tome da se to ispravi.

- Htio bih pojasniti da mi radnicima nismo uvjetovali: "Uradite to, pa ćemo vam povećati plaće". Oni su zaslužili bolje uvjete rada i primanja, u Zavodu zdravstvenog osiguranja bilo je novca za to, ali bih istaknuo i to da u Sarajevu imamo konkurenciju privatnih zdravstvenih ustanova. One nude bolje uvjete rada i plaće doktorima, i ako želimo sačuvati javno zdravstvo i ljekare u njima, moramo im to osigurati. Sa ovim povećanjem to smo uradili - kaže ministar.

Osvrnuo se i na duge liste čekanja pacijenata u domovima zdravlja na radiološku i ultrazvučnu dijagnostiku, nedostatak radiologa, ali i činjenicu da bi se liste čekanja smanjile kada bi se napravila drugačija organizacija i ljekarima platio prekovremeni rad.

- Dok sam ranije bio direktor jedne javne zdravstvene ustanove, stalno smo prekovremenim radom rješavali liste čekanja. Kako sam došao na poziciju ministra, molim i tjeram sve direktore javnih ustanova da plate ljekarima prekovremeni rad, koji je sada preko kolektivnog ugovora i povećan.

Što se konkretno tiče radiologa, prema riječima ministra, u Domu zdravlja postoji mala pravna nejasnoća jer im je skraćeno radno vrijeme zbog uvjeta rada (zračenje).

- Postavlja se pitanje - da li oni mogu, zbog skraćenog radnog vremena, raditi prekovremeno? Ja sam KCUS, zbog tih listi čekanja, natjerao da uvedu drugu smjenu i rade subotom. Radnici su u javnoj ustanovi zaštićeni i kada su na bolovanju, ne možete primiti drugog kao što je to slučaj kod privatnika. Na papiru ih je dovoljno, ali u slučaju bolovanja i godišnjih odmora, koji im traje 40-50 dana zbog uvjeta rada, pacijent je taj koji ispašta. Ne pravdam se, moramo to rješavati, ali smo bili u Sloveniji i Hrvatskoj, tamo se čeka i duže na pregled - naglašava Hasanović.

Dodaje da je problem i "bespotrebno" slanje pacijenata na magnetnu rezonancu, CT, a u domovima zdravlja i na ultrazvuk.

- U takvim slučajevima, oni koji imaju stvarnu potrebu ne mogu doći na red. Prije godinu dana formirao sam komisije koje provjeravaju tu problematiku. Rečeno mi je da su domovi zdravlja zatrpani velikim brojem uputnica. Ovo je doba digitalizacije, informatizacije, pa većina misli ako nisu otišli na ultrazvuk, nisu obavili pregled - navodi Hasanović.

Kaže kako je u fazi izrada "puta urgentnih pacijenata".

- Komisija uveliko radi kako bi se utvrdio tačan put urgentnog pacijenta i ko je za šta zadužen. Šta je posao Doma zdravlja, a šta Zavoda za hitnu medicinsku pomoć te u kojim slučajevima Hitna pomoć upućuje pacijenta u Opću bolnicu "Prim. dr. Abdulah Nakaš", a kada u KCUS kako bi se izbjegle dosadašnje situacije da u Općoj bolnici kažu ne možemo mi, neka pacijent ide u KCUS, ili obrnuto - istakao je Hasanović.