Učenjem hatma-dove pred dušu Hajdar-dede Karića danas je nakon podne-namaza završena manifestacija "Dani bosanske duhovnosti - Karići 2026".

Kako je istakao glavni imam Medžlisa Vareš Ramiz-ef. Zubača, ovogodišnja manifestacija protekla je u najboljem redu.

- Zadovoljni smo sa svim aktivnostima u prethodna tri dana, hvala Allahu, i vrijeme nas je poslužilo. Ljudi iz svih krajeva naše zemlje, pa čak i dijaspore dolazili su prethodnih dana u Kariće, kako bi održali tradiciju i prenosili je dalje - dodao je Zubača.

Džamiju Hajdar-dede u Karićima pohode i stariji i mlađi, što je jako važno, jer nam je tradicija bitna zbog našeg identiteta, podsjetio je Zubača.

- Malo gdje u svijetu postoji mjesta gdje se ljudi okupljaju kao što je to slučaj sa Karićima. Specifičnost je što ovdje dolaze samo muškarci i iz tog razloga me raduje da nam pristignu sa svih strana - istakao je Zubača.

Manifestacija "Dani bosanske duhovnosti - Karići 2026" započela je u petak klanjanjem džuma-namaza u Hajdar-dedinoj džamiji.

Nakon toga su posjetioci imali priliku u Osnovnoj školi u Varešu da pogledaju izložbu u kojoj je kroz tekstove Islamskih informativnih novina Preporod te fotografije i druge zapise prikazano posljednjih 120 godina tradicije dovišta na Karićima.

- Izložba "Karići kroz vrijeme" nam govori o tome koliko naši ljudi vole dovišta i njihovu povezanost sa tradicijom te predavanje značaja okupljanju radi ibadeta. To nam je posebno značajno u vremenu kada smo se udaljili jedni od drugih da dođemo na ovakva mjesta, okupimo se i razgovaramo, družimo se, razmjenjujemo mišljenja i ideje - naglasio je Zubača.

Prigodnim vazom prije podne-namaza vjernicima se obratio glavni imam Medžlisa Kakanj Zakir-ef. Ljubović, koji je istakao značaj dove za vjernike.

Prisutne je Ljubović podsjetio na hadis Poslanika, a.s., koji kaže da je dova srž ibadeta.

- Svaki vjernik musliman koji čini dovu, pa makar i mislima ustvari potvrđuje svoju vjeru i osnažuje sebe na tom putu i priznaje ono što je najbitnije, a to je da je Allah, dž.š, njegov Gospodar, da samo od Njega očekuje pomoć - naglasio je Ljubović.

Dova je suština djelovanja vjernika, dodao je Ljubović, istakavši da je ona uvijek prisutna.

- Dova je bitna i prije djela, i u toku djelovanja i kada završimo, naprimjer, sa namazom, dovimo da nam ga Allah primi - kazao je Ljubović.

Tradicija dovišta u Karićima je potvrda predanosti dobrih insana kao što je bio Hajdar-dede.

- Viekovima poslije njega mi se i dalje ovdje okupljamo i kroz dovu se približavamo Allahu. Mi znamo kroz primjer svoje vjere da je Arefat propis hadža, ali on je mjesto dove. Poslanik, a.s., i prije nego je primio Objavu, u pećini Hira je dovio - naglasio je Ljubović.

Tradicija hatma-dove u Hajdar-dedinoj džamiji prekinuta je tokom agresije na BiH, jer je sam lokalitet džamije bio nepristupačan.

Džamija je zapaljena 1993. godine, a simbolično je dova proučena u džamiji u Varešu 1994. godine, kako se prisjetio se Azmir Muftić, šejh rifaijsko-bedevijske tekije.

- Džamija Hajdar-dede nas je nadahnjivala da joj se vratimo i vratili smo se 1997. godine. Nešto kasnije smo 2001. godine obnovili i džamiju te napravili rekonstrukciju platoa - prisjetio se Muftić.

Dodao je i da je prostor oko džamije bio miniran, da je plato bio devastiran, a da su kroz mezarje prošli tenkovi, koji su uništili nišane, koji su kasnije sastavljani iz djelića.

- Svi su tih godina ulagali veliki napor da se ovaj teren učini pristupačim, iako je sve išlo spontano, to su htjela naša srca i naše duše - kazao je Muftić.

Sinoć je u haremu Hajdar-dedine džamije nakon jacija-namaza upriličen i centralni vjerski program na kojim se vjernicima obratio i muftija sarajevski Nedžad-ef. Grabus.

U svom govoru, muftija Grabus istakao je značaj Karića kao dovišta i njihovu višestoljetnu tradiciju.

- Postoje načela naše vjere koja poštujemo na temelju Kur'ana i sunnete i unutar našeg naroda nema nikakve dileme da smo mi has muslimani. Međutim, ima nešto specifično za Bosnu i Hercegovinu, a to su duhovne tačke koje su pobožni ljudi ostavili iza sebe i koje su stoljećima bila mjesta gdje su ljudi dolazili kako bi radili na vlastitom uzdizanju od profanih i prizemnih pitanja i stvari - kazao je muftija Grabus.