Bosna i Hercegovina je možda miljama daleko od Evropske unije, ali je Ured Vlade Federacije BiH za evropske integracije već u dubokoj "svemirskoj" ekspanziji.

Broj radnih mjesta preko noći je skočio sa 16 na 24, što je povećanje od nevjerovatnih 50 posto za instituciju u kojoj je prošle godine radilo svega sedam ljudi.

Ipak, najveći biser ove reforme je osnivanje Odsjeka za koordinaciju procesa prevođenja - projekta koji je kreiran uprkos jasnoj preporuci Ministarstva pravde da se ukine jer krši propise.

Ali koga brinu propisi i mišljenja ministarstava, ali i upozorenja parlamentarca da niko nema pojma šta ovaj ured zapravo radi, osim što služi kao zbrinjavajući centar za stranačke poslušnike nakon izgubljenih izbora.

Prema podacima o ranijem stanju, krajem prošle godine u ovom uredu bilo je zaposleno svega sedam osoba, dok je važećom sistematizacijom bilo predviđeno 16 radnih mjesta.

Novom organizacijom predviđa se osam dodatnih radnih mjesta, odnosno ukupno 24.

U odnosu na broj zaposlenih krajem prošle godine, to znači da bi, ukoliko sva sistematizirana mjesta budu popunjena, u Uredu moglo biti zaposleno još 17 osoba.

Vlada Federacije BiH na posljednjoj održanoj sjednici dala je saglasnost na novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Ureda za evropske integracije, iako uz prijedlog odluke nije dostavljeno pozitivno mišljenje Federalnog ministarstva pravde.

Ured je u obrazloženju materijala naveo da je Ministarstvo pravde imalo konkretne primjedbe na predloženu organizaciju i opise radnih mjesta, ali da nisu prihvaćene sve njegove sugestije.

Najveće neslaganje odnosilo se na formiranje posebnog Odsjeka za koordinaciju procesa prevođenja, terminologiju i jezičku podršku u oblasti evropskih integracija.

Ministarstvo pravde zauzelo je stav da je formiranje takvog odsjeka u suprotnosti s propisima koji se primjenjuju u ovoj oblasti te je preporučilo njegovo ukidanje.

Ured nije prihvatio tu preporuku. U obrazloženju je naveo da su poslovi koordinacije prevođenja, terminološkog usklađivanja, jezičke podrške i vođenja prevodilačkih baza potrebni za obavljanje poslova iz njegovog djelokruga, posebno pripremu materijala i izvještavanje u procesu evropskih integracija.

Iz Ureda su naveli da su tokom dorade pravilnika prihvatili dio primjedbi Ministarstva pravde koje su se odnosile na opise poslova, stručnu spremu, ECTS bodove, radni staž, normativno-pravne poslove, informatičko radno mjesto i uvjete za radno mjesto vozača. Međutim, nisu prihvatili stav Ministarstva da se ukine poseban odsjek za prevođenje.

Novim pravilnikom sistematizirana su ukupno 24 izvršioca - tri rukovodeća državna službenika, 19 ostalih državnih službenika i dva namještenika.

Poslovi Ureda organizirani su u dva sektora  - Sektor za evropske integracije i izvještavanje u oblasti ljudskih prava te Sektor za pravne, kadrovske, materijalno-finansijske i opće poslove.

U prvom sektoru predviđena su četiri odsjeka, među kojima su i odsjek za koordinaciju programa pomoći Evropske unije te odsjek za prevođenje i jezičku podršku. U drugom sektoru objedinjeni su pravni i kadrovski poslovi, finansije, javne nabavke, administrativno-tehnički i opći poslovi, kao i informatička podrška.

Ured se u obrazloženju pozvao i na ranije zaključke Vlade FBiH. Zaključkom iz jula 2025. godine zadužen je da pripremi izmjene sistematizacije kojima će se planirati uspostavljanje organizacijske jedinice za koordinaciju prevođenja i jezičko-terminološke poslove sa četiri državna službenika.

Ured navodi da je novim pravilnikom proveo to zaduženje, uz preciziranje poslova i uvjete za radna mjesta.

U obrazloženju se također navodi da je Vlada u decembru 2025. godine usvojila Plan za jačanje kapaciteta u procesu evropskih integracija, koji predviđa kadrovsko jačanje Ureda, unapređenje kvaliteta prijevoda, razvoj informatičkih kapaciteta i jačanje koordinacije fondova Evropske unije.

U odluci nije precizirano kad će raspisati konkurs.

A šta kažu parlamentarci na rad Ureda Vlade FBiH za evropske integracije, da li je on transparentan i koliko je Parlament uključen u to?

Admir Čavalić (NiP), zastupnk u Parlamentu Federacije BiH i član Komisije za evropske integracije u ovom domu, za Faktor ističe da u ovom slučaju rast broja zaposlenih ne znači napredak, nego više liči na "uhljebljavanje".

- Bilo bi zanimljivo da su parlamentarci ili bar Komisija za evropske integracije pri Parlamentu dobili neki program, plan da znamo šta konkretno taj ured radi, kakvi su mu programi, inicijative, ali ništa - kaže Čavalić.

Haris Šabanović (SDA), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, za Faktor ističe da je to nastavak "uhljebljavanja" iako je mandat gotov.

- Ova vlast koju smo imali u prethodne četiri godine je pokazala da kad mislite da su dotakli dno i da dalje više ne mogu, oni vas demantuju i pokažu vam da uvijek "poslije dna ima još jedno dno". Da nije dovoljno što nas godinama za tekuće troškove zadužuju po dvije milijarde KM, nego da čine sve da što više svojih poslušnika "uhljebe" bez obzira na to što su izgubili izbore - zaključuje Šabanović.